-Sve su to ceste koje su uže od pet metara i ne ispunjavanju kriterije za javne ceste, te je država naložila da se spuste na lokalnu razinu – napominje Mladen Čovran iz Županijske uprave za ceste

Kako se bliži kraj godine za dobar dio općina i gradova u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji postaje sve veći problem održavati ceste koje su dobili na upravljanje od Županijske uprave za ceste. Naime 137 kilometara lokalnih cesta je sa ŽUC-a spušteno na općine i gradove što znači da one moraju osigurati održavanje i brinuti o stanju tih prometnica i sve to plaćati iz svojih tankih proračuna. Prema riječima Mladena Čovran iz ŽUC-a, riječ je o provođenju zakonskih obaveza koje nameće država i ŽUC-u su ruke vezane.
Drugo spuštanje
-Sve su to ceste koje su uže od pet metara, u pravilu su široke od tri i pol do četiri metra, i ne ispunjavanju kriterije za javne ceste koje propisuje važeći Pravilnik. Stoga je država naložila da se te ceste spuste na lokalnu razinu i to je već drugi put da se to radi. Primjerice, Grad Bjelovar je već dobio veliki broj kilometara na upravljanje po istom principu, napominje Čovran.
I dok Grad Bjelovar kao financijski daleko najmoćnija jedinica lokalne samouprave u županiji bez problema može podnijeti dodatne obaveze, kod općina je stvar puno teža. Posebice kod onih koje su dobile veći broj kilometara cesta za održavanje, a brojem stanovnika i proračunima su nedorasle novim obavezama.
-Loša je to politika države koja je svojom odlukom dodatno opteretila općine. Mi smo dobila na brigu oko tridesetak kilometara prometnica, ali ne i novac za njihovo održavanje. Samo za održavanje, košnju i eventualno zimsku službu, treba namaknuti 150 tisuća kuna iz proračuna, a o nekim asfaltiranjima nema niti govora. Dobili smo dosta makadama, lošeg asfalta, a neke ceste su zapravo zemljani putovi – kaže načelnik Općine Berek, Mato Tonković.
Iako već sada načelnici općina i neki gradonačelnici, primjerice Garešnice koja je možda i najlošije prošla u ovoj raspodjeli, imaju razloga za nezadovoljstvo i to s pravom, situacija bi se mogla dodatno pogoršati. Naime, cesta koje bi također mogle izgubiti status javnih, ima još popriličan broj.
Teško financiranje
-Prema tom kriteriju o širini prometnica na području naše županije ima još 200 kilometara cesta koje mi i dalje održavamo, ali je moguće da se i one spuste na općinske i gradske razine. O tome ŽUC ne odlučuje i samo provodimo naloge iz države – kaže Čovran.
Situaciju za općine dodatno komplicira i činjenica da više nema načina na koji bi ŽUC mogao zaobilazno pomoći općinama oko održavanja tih cesta. Osim što je financijska situacija loša, nema niti zakonskih uvjeta da se to napravi.
-ŽUC nema svoju operativu i stoga ne može izravno pomoći, a kako te ceste više nisu pod našom jurisdikcijom ne možemo niti nekome dati da to radi jer bi to bilo nenamjensko trošenje novca. Osim toga mi smo u dvije godine izgubili trideset posto prihoda jer nam je država prošle godine uzela 6,7 , a ove još šest milijuna kuna. Za općine je stoga jedino rješenje da to same odrađuju putem svojih komunalnih poduzeća, odnosno da unajme neku tvrtku koja će brinuti o time cestama- zaključuje Mladen Čovran.

Još su i dobro prošli
Popis općina i gradova na koje je raspodijeljeni ovih 137 kilometara cesta je dugačak i na njemu su Kapela,Veliko Trojstvo, Šandrovac, Rovišće, Velika Pisanica, Grubišno Polje, Đulovac, Velika Trnovitica, Hercegovac, Garešnica, Čazma ,Štefanje, Ivanska. Kako većina tih cesta prolazi kroz više općina konfuzni su i podaci tko je koliko točno dobio, jer se ceste gledaju kao cjelina. Za utjehu načelnicima može poslužit činjenica da je u svim županijama učinjeno isto i da su u, primjerice Koprivničko – križevačkoj prošli puno lošije, jer su tamošnje općine dobile 200 kilometra cesta na upravljanje.