– Država nam je potpuno okrenula leđa i jasno rekla mi vas ne trebamo. Nisam niti u jednom trenutku osjetio da su nekim potezom stali na našu stranu i pokušali nas zaštititi – sažeo je dojmove županijskih farmera Željko Vranić iz Orlovca Zdenačkog na velikom skupu održanom u Narti. Na godišnju skupštinu Udruge uzgajivača holstein goveda došli su i njihovi kolege iz Udruge uzgajivača simentalskog goveda jer su im problemi isti. Sve niže otkupne cijene i širom otvorena vrata uvoznom mlijeku gurnuli su farmere u ponor i sa strahom čekaju svaku novu isplatu mlijeka.
Strah od isplate
– Čekam isplatu i strahujem što će mi poslati jer su moje kolege koji su također u Dukatu dobili po 23 lipe manje po litri. Na mom gospodarstvu koje ima 40 muznih krava i godišnje isporuči oko 250 tisuća litara mlijeka to znači mjesečni gubitak od sedam tisuća kuna. Drugim riječima, na svakoj litri mlijeka gubim po osamdeset lipa, a kako je krenulo gubitak će uskoro doći na kunu po litri – upozorava Siniša Dreta iz Stare Ploščice, predsjednik Udruge uzgajivača simentalskog goveda Bjelovarsko-bilogorske županije.
Ukidanje proizvodnih kvota unutar EU, ruski embargo, pa i usporeni rast Kine gdje su završavali viškovi mlijeka ostavili su hrvatsko tržište i farmere na vjetrometini, a država odnosno Ministarstvo poljoprivrede nije učinila ništa da to promijeni. Posljedica je zatvaranje farmi koje samo zbog ”tehničkih” poteškoća nije poprimilo masovne razmjere.
Rješenje je u PDV-u
– Upozoravali smo na vrijeme naše ministarstvo što će se dogoditi, ali oni to nisu prepoznali i ostali smo potpuno nezaštićeni. U Hrvatsku se uvozi mlijeko bez ikakve kontrole kakvoće i zbog toga pada cijena. Nepošteno je tjerati farmere da rade sa gubitkom i u tome ne vidim smisla. Stanje se moglo elegantno riješiti kao što su primjerice učinile Austrija i Mađarska gdje PDV ne opterećuje farmere. Tamo je svega pet do deset posto proizvođača mlijeka u sustavu PDV-a, a kod nas je to već 90 posto. Prevelika su porezna opterećenja i ulazni troškovi i to nas gura u propast – kaže Miroslav Sočev, predsjednik županijske Udruge uzgajivača holstein goveda i dodaje kako se farme posvuda zatvaraju. Te su brojke velike, ali prava navala tek slijedi.
– Svi smo prisiljeni raditi nekakve izlazne strategije iz mljekarstva, no nije to jednostavno izvesti. Ljudi su pod kreditima i farma se ne može samo tako zatvoriti, a stoka rasprodati. To je i jedini razlog zašto sve farme još nisu zatvorene. Umjesto toga, pokušavamo prodajom manje kvalitetnih i ostavljanjem samo onih grla u top kategoriji smanjiti troškove i održati proizvodnju i preživjeti dok se situacija eventualno ne popravi, ali ni to nije moguće na duži rok – kaže Miroslav Sočev.
Samo 20 posto domaćeeg mlijeka
Prema riječima Siniše Drete, farmeri još najviše godinu dana mogu odlagati definitivno odustajanje od proizvodnje mlijeka, a od države traže da im pomogne i to spriječi jer će inače ostati samo uvozno mlijeko.
– Kod nas je sad dopušteno pomiješati 20 posto domaćeg mlijeka i 80 posto uvoznog i takva se litra smatra domaćim mlijekom. Ono što mi tražimo je da omjer bude potpuno obratan i mora biti osamdeset posto domaćeg mlijeka. Isto tako na policama trgovina mora biti osamdeset posto domaćeg mlijeka, a sada smo daleko od toga. U zapadnim zemljama su ti omjeri riješeni kodeksom ponašanja koji se nitko ne usuđuje prekršiti jer su kontrole i kazne rigorozne, a kod nas se inspekcije ne usuđuje ništa poduzeti. Država to može i treba promijeniti ali za sada ne želi – zaključuje Siniša Dreta.
Ušteda na maloj litraži
Preniska cijena mlijeka tjera farmere na razne trikove kako smanjiti troškove, a Željko Vranić iz Orlovca Zdenačkog je pronašao originalan način.
– Imam 50 muznih krava, 50 komada podmlatka i obrađujem 100 hektara zemlje. No, ja svoje krave držim na smanjenoj proizvodnji, u prosjeku oko pet tisuća litara. Time štedim na ulaganjima u potrebnu hranu i repromaterijal jer kad se sve stavi na papir zbog slabe cijena visoka proizvodnja mlijeka ne donosi ništa. Ne razmišljam o potpunom gašenju farme, ali ne bude li pomaka u mlijeku prijeći ću na sustav krava – tele – kaže Željko Vranić.
U minusu i bez kredita
Seljaci stalno upozoravaju da ih osim cijene mlijeka silno opterećuju i ulazni troškovi koji stalno rastu. Posebice gnojivo kvari kalkulaciju, a kako to izgleda u praksi pokazao je je Siniša Dreta iz Stare Ploščice.
– Farmu smo gradili kreditom i na početku je rata bila 25 tisuća kuna mjesečno i mogli smo ga vraćati, ostajalo je za sve druge troškove i račune, ako i za daljnja ulaganja. Danas moj OPG više nema kredita, ali kad platimo sve račune ostajemo u minusu i o neakakvoj zaradi nema nikakvog govora. Svi troškovi rastu samo cijene mlijeka padaju – kaže Dreta.