Već mjesec dana traje rok u kojemu do, zaključno s 15. svibnja, poljoprivrednici podnose jedinstvene zahtjeve za potporu u ovoj godini. Mirka Katalenića iz Gudovca najviše zanima onaj dio koji se odnosi na plaćanja za mliječne krave. Budući da u staji ima 130 grla, razveselila ga je vijest da je maksimalni iznos s prošlogodišnjih 625 kuna po grlu povećan na tisuću kuna. No, svejedno je na oprezu jer, kaže taj prekaljeni poljoprivrednik, još za svog života nije uspio odgonetnuti kako država obračunava ono što njemu na račun treba sjesti. I sada u čudu gleda u svoj žiro-račun i ne zna kako je tako mali iznos sjeo za poticaje koje je prošle godine prijavio.

 Na čekanju

– Nešto malo poticaja sam dobio, međutim ne znam za što. Išao sam i u Agenciju jer kod sebe nisam mogao ništa odgonetnuti. Evo, sada je obećano da će uskoro nešto sjesti, no što i koliko, mislim da to niti jedan poljoprivrednik sa sigurnošću ne zna. Čak i kada dobijemo novac, brojke nam ne pašu. Malo je sjelo u odnosu na prošlu godinu. Imao sam 66 hektara zemlje pod poticajima. Naših 130 mliječnih krava dnevno proizvede 1250 litara mlijeka. Na završnom računu vidi se da sam za prošlu godinu dobio 318 tisuća kuna s raznih naslova, a sada nije niti blizu toga. U trećem mjesecu trebali smo dobiti novac, a tek smo 500 kuna po grlu za krave dobili prije dva tjedna. Ne znam kada ćemo onda dobiti njihovih najavljenih ukupno preko dvije tisuće kuna – pita se Katalenić.

Na poljoprivredi su Katalenićevi od pamtivijeka i svojim rukama na taj način uspijevaju zaraditi za cijelu obitelj. No, stalna previranja bacaju ih u očaj. Voljeli bi odoljeti i zahtjevima nitratne direktive, međutim iako je riječ o OPG-u koji je po proizvodnji mlijeka među najvećima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, to im ne polazi za rukom.

Nitratna direktiva

– Po umjetnom grlu mi nedostaje 11 hektara zemlje. Umjesto sadašnjih 66 trebao bih imati 77 hektara da bi mi odgovarao broj grla s nitratnom direktivom. Kada su me zvali da ima državne zemlje ovdje na našem području, poveselio sam se i dva dana hodao ne bi li prikupio svu potrebnu dokumentaciju. Nakon šest mjeseci čekanja, pozvali su me u Agenciju i ponudili 0,42 hektara – razočaran je Katalenić. Problem mu stvara i zemlja koju ima u zakupu. Katalenićevi, naime, ukupno obrađuju oko stotinu hektara, ali vlasnici zemlje ne pristaju da ju koristi u sustavu poticaja.

– I to bi država trebala riješiti. Sve su to problemi koji se vuku godinama. Za to vrijeme poljoprivrednici se moraju stalno snalaziti kako znaju i umiju, dok vlast istovremeno priča kako će nam pomoći. Od te silne pomoći mi skoro svakog proljeća moramo posegnuti za županijskim kreditiranjem sjetve i da toga nema ne znam od kuda bi poljoprivrednici namaknuli novac kada im je najpotrebniji – zaključuje Katalenić.

S. Klinac