Sezona žetve ječma trenutno je pri kraju, a već za započela žetva zobi, relativno nezahtjevne kulture koju naši poljoprvrednici mahom koriste kao dio svakodnevne prehrane stoke. Jedan od njih je i Željko Štrbac iz Velike Pisanice koji je zob, koju je imao posijanu na otprilike jednom hektaru, požanjeo proteklog tjedna.

Niska otkupna cijena

-Jedan hektar je sasvim dovoljan za potrebe mog gospodarstva. Ništa ne prodajem, a nikada ni nisam već sve ostavljam za prehranu bikova i krava te ponajviše ovaca koje zob naprosto obožavaju. Ova godina koja obiluje sunčanim danima bez puno kiše te je sjajna sve žitarice pa tako i zob koja je ove sezone ima izvanredan prinos. Dok sam lani s jednog jutra dobio otprilike između 1,2 i 1,3 tone, ove godine će prinos biti čak i dvije tone. Ipak, zob je jako lagana, čak i upola lakša od ječma, pa je treba jako puno za jednu tonu. Vjerujem kako će se cijena kretati oko 80 lipa po kilogramu, no budući da zobi treba za taj jedan kilogram, to je vrlo niska cijena. Kada bi bila oko 1,5 kuna, seljaci bi imali priliku jesti malo bjelji kruh. Ovako će se opet ponoviti ista priča kao i svake godine s malo razlikom u tome što je ovogodišnji prinos žitarica ipak dosta bolji – ističe Štrbac. Pojašnjava kako je zob dosta nezahtjevna kultura koja traži relativno mala ulaganja i nešto manje brige. Kako kaže, potrebno je zemlju poorati, zob posijati, pognojiti, tretirati protiv trava i to je to.

 Kako koja godina

– Za jedan hektar zobi trebate sjemena za 600 kuna, još oko 340 kuna za gnojivo te nešto novca za naftu i sredstvo protiv korova. Na kraju dođete na računicu od oko 1000 kuna ulaganja po hektaru. No tome svakako morate dodati i rad koji ste morali uložiti da bi posao bio obavljen. Na kraju po hektaru ove godine možete dobiti i nešto više od tri tone, a kada o pomnožite s cijenom od 80 lipa, lako je izračunati da po hektaru dobijete zobi za 2500 kuna. I to samo zato što je ova godina izvanredna, no mi seljaci nikada ne možemo računati na vremenske prilike jer nikako ne možemo unaprijed znati što nas očekuje. Lani recimo nikako ne bismo uspjeli doći do takve brojke, no zato je kukuruz odlično urodio jer su mu pogodovale vremenske prilike. Ova godina je sjajna za žitarice, a da smo znali svi bismo sadili žitarice, no ovako sadimo sve pa što bolje uspije – pojašnjava stanje sa zobi naš sugovornik koji ukupno obrađuje oko 44 hektara zemlje.

-To je sasvim dovoljno za potrebe mog gospodarstva. Žitarica će sigurno biti dovoljno, no pitanje je što će biti s kukuruzom. Već se pokazalo da je ova sušna godina donijela vrlo slab prinos sijena pa sam na dva jutra dobio dvije velike okrugle bale sijena. Više bi mi se isplatilo da sam ih kupio nego što sam išao kositi, zgrtati, okretati i balirati. S druge strane, lani je godina za sijeno bila izvanredna pa ga je bilo puno. Rezultiralo je to njegovom niskom cijenom kakva je i sada. Tako jedna bala stoji oko 150 kuna, a oko Božića, kada se potroše zalihe, bi mogla biti i 250 kuna jer stoka mora jesti, a bez sijena nema ničega. Ja sam nedavno prodao devet bikova te sada imam još 20-ak grla te nešto ovaca za vlastite potrebe, a ono što dobije na zemlji koju obrađujem je sasvim dovoljno za ishranu te stoke – kaže Štrbac.