Bjelovariana, zavičajna zbirka Narodne knjižnice “Petar Preradović”, utemeljena je 1975. godine i s fondom od 6255 jedinica građe s pravom se može nazvati nacionalnom knjižnicom u malom. Naime, riječ je o bogatoj bibliografskoj bazi podataka o Bjelovaru i njegovoj okolici koja odražava cjelokupan život ovog područja od njegova nastanka do današnjeg vremena i obuhvaća široki spektar prirodnih uvjeta, povijesnog, gospodarskog i društvenog razvoja, kulturne povijesti i umjetničkog stvaralaštva. Upravo zbog toga, potvrđuje voditeljica zbirke, viša knjižničarka Tina Gatalica, ima ne samo znanstvenu, dokumentacijsku i povijesnu, već i praktičnu vrijednost.

Bogata zbirka monografija

-Zbirka pokriva područje naše županije, s posebnim naglaskom na Grad Bjelovar te pripadajuća naselja i općine. Izuzetak je povijesna građa koja se odnosi na šire područje jer su gradovi Križevci, Đurđevac, Koprivnica i Virovitica u prošlosti bili vezani s Bjelovarom, i dijeli se na tri glavne sadržajne cjeline. Prva se odnosi na građu koja govori o zavičaju i njegovim građanima objavljenu bilo gdje u svijetu. U ovoj skupini je najviše mjesta za monografije, priloge objavljene kao sastavnice te knjige koje donose važne podatke o zavičaju. Toj skupini valja pribrojiti lokalne novine, časopise, školske listove, kao i pojedinačne priloge objavljene u pojedinim tiskovinama. Posebno vrijedan dio ovog fonda je zbirka monografija pojedinih mjesta, Županije i Grada, kao i one o poznatim zavičajnicima poput Ede Murtića, Toše Dapca, Ive Friščića, Mate Lovraka i drugih, uključujući bibliografije, zbornike, godišnjake i bogatu zbirku kataloga proizvoda – kaže Gatalica.

Književni i znanstveni radovi

Drugu sadržajnu cjelinu čine do sada objavljeni radovi građana koji su svojim znanstvenim i drugim postignućima proslavili naš zavičaj, među kojima su književna djela Gorana Tribusona, Mirka Sabolovića, Željka Sabola, Krste Špoljara i sijaset drugih književnika, gdje se prema povijesnoj vrijednosti posebice izdavajaju prva izdanja Ivana Trnskog i Petra Preradovića. Zanimljivo je kako ovaj dio fonda obuhvaća i znanstvena djela poput magistarskih radova i doktorskih disertacija, a od autora, uz ostale, navodimo poznatog matematičara Zvonimira Janka i pedagoga Antuna Cuvaja.
Ništa manje zanimanja, dodaje Gatalica, ne pobuđuje ni građa koja je nastala na našem području do 1945., koja čini treću cjelinu zbirke pri čemu posebnu vrijednost imaju knjige bjelovarskih nakladnika i tiskara koji su djelovali od kraja 19. stoljeća do završetka Drugog svjetskog rata. Tu su imena Weisa, Fleichmanna, Lipšića i drugih tiskara čija je ostavština dragocjena u proučavanju ne samo povijesti nakladništva, već kulturnog i gospodarskog ozračja tog vremena.

Tragovi prošlosti

– Cjelokupna zbirka je obrađena u programskom paketu za upravljanje knjižnicama, a zbog očuvanja, građa se koristi samo u našem prostoru. I dok za ostale odjele nabavljamo najnovija izdanja i pratimo trenutnu izdavačku djelatnost, kad je u pitanju zavičajna zbirka, istražujemo i prikupljamo ono što je objavljeno u bližoj i daljoj prošlosti, kao i građu koja je danas dostupna. Među korisnicima prednjače studenti i srednjoškolci, ali naši su česti gosti nastavnici, profesori, novinari i znanstvenici – zaključuje Gatalica.