Liječnici primarne zdravstvene zaštite obavezni su Zavodu za javno zdravstvo prijavljivati različite bolesti i stanja – od zaraznih bolesti, preko malignih bolesti pa sve do različitih godišnjih izvješća.
Kada je riječ o praćenju zaraznih bolesti, ono je u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti. Lista zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju uključuje 99 zaraznih bolesti – od tuberkuloze, meningitisa, bjesnoće, gripe, upale pluća preko ospica, šarlaha, tetanusa, zaušnjaka pa sve do HIV infekcije ili pak malarije.

 Spriječavanje širenja bolesti

-Prijavu zarazne bolesti na temelju kliničke slike koja se kasnije dopunjuje i laboratorijskom potvrdom dijagnoze provode svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo da riječ o izabranim liječnicima obiteljske medicine, pedijatrima, ginekolozima, liječnicima hitne medicinske pomoći te bolnički liječnici. Zarazna bolest se prijavljuje individualno u roku od 24 sata nadležnoj higijensko-epidemiološkoj ispostavi. Neke se bolesti kao što su bolesti koje zahtijevaju hitnu intervenciju poput meningokokne bolesti, bolesti s velikim epidemijskim potencijalom kao što su hemoragijske groznice ili grupiranje bolesti moraju odmah javiti telefonom – pojašnjava epidemiologinja Nikolina Obran. Otkriva kako su zarazne bolesti koje se najčešće prijavljuju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vodene kozice, streptokokna upala grla te enterokolitis.

-Pojedni liječnici kontinuirano prijavljuju zarazne bolesti, a drugi ne te je apsolutni broj prijavljenih zaraznih bolesti manji od realnog broja. Osnovna svrha prijavljivanja zaraznih bolesti nije vođenje statistike, već prvenstveno intervencija kako bi se spriječilo daljnje obolijevanje i veći broj bolesnika – napominje doktorica Obran.

Prijave malignih neoplazmi

Osim prijavljivanja različitih zaraznih bolesti, liječnici obiteljske medicine imaju obavezu prijavljivati maligne neoplazme.
-Riječ je o individualnim obrascima koji se ispunjavaju nakon potvrđene dijagnoze karcinoma – kaže voditeljica statistike županijskog Zavoda za javno zdravstvo Valerija Čop dodajući kako liječnici redovito šalju i mjesečna i godišnja izvješća.

-Danas se to radi preko računala što je znatno jednostavnije i brže nego nekada kada su se podaci svakodnevno upisivali rukom. Riječ je o zakonski propisanim obrascima u koje oni unose podatke kao što je broj pacijenata u skrbi, broj pacijenata koji je bio na pregledu u kalendarskoj godini, koliko su puta bili u ordinaciji, a svi se ti podaci unose po dobnim skupinama. Također, jedan od podataka se odnosi na broj ispisanih uputnica ili pak koliko je pacijenata upućeno na invalidsku komisiju. Osim toga, postoje i prijave koje se direktno šalju u Registar Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu, a jedan od njih je recimo Registar osoba sa šećernom bolešću. U svakom slučaju, riječ je o mnogo papirologije, a mogu reći kako naši liječnici jako uredno popunjavaju i šalju sve te potrebne obrasce – kaže Čop.