Bjelovarčanka Nada Pjajčik, prošle je jeseni obavljala svoju uobičajenu kupnju na gradskoj tržnici, no kada je s vrećicama u ruci trebalo krenuti put kući, odjednom je izgubila orijentaciju u prostoru, ne znajući ni gdje je, niti kojom ulicom treba poći.

-Izgubljenost u prostoru trajala je nekoliko trenutaka, a kada sam stigla u svoj stan, mislila sam kako je to s mojih 66 godina nešto uobičajeno, prolazno i bezazleno. No, kada me istoga dana telefonom nazvala kćer, nisam bila u stanju izgovoriti niti jednu riječ. Shvatila je što se događa te istoga trena dojurila k meni i odvezla me u bolnicu – ispričala je Nada Pjajčik, koja se nakon tjedan dana hospitalizacije na odjelu bjelovarske neurologije uspješno oporavila od moždanog udara.

U njezinu životu, dodaje, sve se vratilo na staro, osim što je već sasvim zaboravila na svoje ranije navike pušenja i do dvije kutije cigareta dnevno te redovito pije lijekove i vodi brigu o svom krvnom tlaku, fizičkoj aktivnosti i primjerenoj prehrani.

Zabrinjavajuće brojke

Naša je sugovornica, po statistikama koju je za Bjelovarac potvrdila voditeljica Odjela neurologije dr. Tihana Gržinčić, bila tek jedna u ukupnoj brojci od oko 900 pacijenata s moždanim udarom, hospitaliziranih u bjelovarskoj bolnici tijekom prošle i ove godine .

-Manje od deset posto je umrlih, što je još uvijek zabrinjavajući podatak. Trećina oboljelih je u dobi od 18 do 64 godine života, a oko 50 pacijenata je primljeno na odjel s tranzitornom ishemijskom atakom (prolazni poremećaj cirkulacije) te se brzom i dobrom dijagnostikom na našem odjelu i sekundarnoj prevenciji u njih spriječio nastanak moždanog udara – napominje dr. Gržinčić.

Dodaje kako bjelovarski Odjel neurologije ima 25 kreveta za liječenje akutnih pacijenata te da je u postupku osnivanja Jedinice za liječenje moždanog udara, što će uvelike smanjiti broj umrlih, ali i ubrzati oporavak pacijenata.

-Pri tomu svakako valja istaknuti i zabrinjavajući porast oboljelih od primarnih tumora mozga ili presadnica (metastaza iz primarnih tumora), čiji je broj u godinu dana oko stotinu pacijenata, od kojih su 42 u dobi do 64 godine – naglašava dr. Gržinčić.
Moždani udar je hitno stanje te zahtjeva što brži dolazak u bolnicu, a to značajno može poboljšati krajnji ishod bolesti, napominje dr. Gržinčić. Dodaje kako pritom ključnu ulogu ima obitelj ili sam pacijent, koji će pravodobno prepoznati tipične simptome moždanog udara: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi ili nerazumijevanje govora druge osobe, naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže. Da je u takvim stanjima važna svaka sekunda, dr. Gržinčić ilustrira podatkom da tipični bolesnik s moždanim udarom svake minute gubi 1,9 milijuna neurona, a svakoga sata 120 milijuna.

Izostanak prevencije

U golemu popisu rizika, među kojima veliku ulogu igra i genetsko nasljeđe, na mnoge se može utjecati, poput razine kolesterola, kontrole srčanog tlaka, pušenja, konzumacije alkohola, nekretanja i sl. Neurologinja Gržinčić, uz sve navedeno, u borbi protiv ove pošasti na ključno mjesto stavlja prevenciju.

-Primarnom („da se bolest ne dogodi“) i sekundarnom( „da se bolest ne ponovi“) prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, smanjiti onesposobljenost, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Otkrivanjem, otklanjanjem ili modifikacijom faktora rizika može se u značajnoj mjeri smanjiti i učestalost krvožilnih bolesti. Statistika o prevenciji i ranom prepoznavanju na županijskoj razini ne ide nam u prilog, što potvrđuje i podatak kako, primjerice, svega 39 posto oboljelih pristiže u bolnicu unutar tri sata od nastanka moždanog udara – upozorava dr. Tihana Gržinčić.