Heljda, vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, u našem se podneblju nekada sadila gotovo podjednako kao kukuruz i druge popularne žitarice. Danas ona je postala iznimno rijetka kultura, a među rijetkim poljoprivrednicima koji je siju je Željko Vedriš iz Babotoka. Željko se tek ove godine odlučio na sjetvu jer je bilo vrijeme da mijenja plodored na svome zemljištu. K tome, kako se bavi pčelartvom, učinio je to, kaže, i za dobrobit svojih pčela.

Naime, heljda cvjeta u kolovozu, u vrijeme kada nema drugih cvjetova koje bi pčele mogle oprašivati pa im je na taj način Željko omogućio pašu i tijekom ljeta. Bijeli cvjetovi skupljeni su na cvjetnim grančicama koje rastu iz pupova u pazuhu listova, a cvjetanje traje dugo, oko 30 dana. Trenutno, između dva polja kukuruza, Željko pod ovom kulturom ima oko dvije i pol rali zemlje, a po svakoj rali dobije između 800 i tisuću kilograma zrna koje, nakon sušenja, filtriranja i čišćenja, odvozi u jednu slovensku tvrtku u gradu Ptuju.

 Nesigurno tržište

– Problem je naći otkupljivača, mi poljoprivrednici smo primorani snalaziti se na svakojake načine i uglavnom svi izvozimo van jer u Hrvatskoj nitko ne traži heljdu. Ono malo što je ima na policama trgovačkih centara uglavnom se uvozi iz Rusije. Slovenci heljdu jako puno koriste i, za razliku od nas, svjesni su njezinih brojnih prednosti – kazao nam je Željko, dodajući kako smatra da bi u državi, gdje su zemljišta pogodna za razne kulture, trebao biti bolje organiziran otkup ovakvih kultura.

Ova godina je za heljdu, nažalost, iznimno loša. Iako joj inače ne smetaju vrućine, ovogodišnje ipak nije izdržala pa se jednostavno nije dovoljno ispunila zrnom i upitno je koliko ju je isplativo žeti. Rijetke su situacije da heljde ne uspijeva jer relativno dobro podnosi i vrućine i hladnoću, a ono što posebno iznenađuje Željka jest činjenica koliko je malo zastupljenja u Hrvatskoj.

 Ekološka proizvodnja

– Radi se o kulturi koja povećava svoju ekonomsku vrijednost. Primjerice, nakon što obavite žetvu ječma, pšenice ili slične kulture, na tom strništu možete sijati heljdu koja će sigurno uspjeti – objašnjava Željko. Njegova heljda uzgojena je u potpunosti ekološkom proizvodnjom, nema prihranjivanja i tretiranja kemijom, čak se ni ne zalijeva, a nakon žetve svaki njen dio je iskoristiv. Može se, kaže naš domaćin, iskoristiti čak i ljuska kojom se najčešće pune jastuci.

Još jedan problem s kojim se susreću proizvođači jest činjenica da se žetva može protegnuti sve do kraja listopada, ponekad i početka studenog. Naime, heljda se skuplja tek nakon što se pobere kukuruz jer današnji kombajni imaju poseban nastavak za tu kulturu, koji se koristi nakon što se stroj očisti i opere odkukuruza, kako ne bi došlo do miješanja dvije kulture. Naš domaćin se nada kako će heljda s vremenom postati zanimljivija domaćim potrošačima, posebice jer je riječ o iznimno zdravoj i hranjivoj namirnici.

-Ona nema glutena, a sadrži kvalitetnije proteine od kukuruza, prosa, riže ili pšenice. Također, sprječava nagli rast glukoze u krvi, što je povezano s razvojem upalnih procesa u organizmu, promjenama raspoloženja te gomilanju viška kilograma. Jednostavno je zdravija od drugih sličnih namirnica i šteta je što nije već uvelike na našim jelovnicima – naglašava Željko.