Kada je prije nepunih osam godina, tadašnja potpredsjednica Vlade RH bez portfelja, Đurđa Adlešič, bez naknade darovala Zagrebačkoj nadbiskupiji zgradu Državnog arhiva u Bjelovaru, zasigurno nije ni sanjala kakav će vruć krumpir staviti u ruke svojim pulenima, gradonačelniku Antunu Korušecu i njegovu nasljedniku i još uvijek koalicijskom partneru Dariju Hrebaku.

Brigo moja, pređi na Antuna

Povodom državno-sakralne transkacije u kojoj je zgrada u centru Bjelovara darovana kako bi se crkva odrekla prava na naknadu za oduzeto zemljište u zagrebačkoj Selskoj ulici, Adlešič je izjavila da Grad Bjelovar neće ostati bez Državnog arhiva jer će izgradnju novoga država preuzeti na sebe.
Nepunih osam godina kasnije, Državni arhiv u Bjelovaru posluje na čak tri adrese, a nova zgrada miljama je daleko od realizacije. U proteklom vremenu osnovala se Bjelovarsko-križevačka biskupija, nadograđeni su i prekrasno uređeni biskupski dvori, a i završilo je razdoblje u kojemu je Državni arhiv plaćao povlaštenu cijenu najma. Što se nove zgrade tiče, bivši gradonačelnik predlagao je izgradnju na gradskom zemljištu u Frankopanskoj ulici, a postojala je ideja i o vojnoj zgradi na Trgu hrvatskih branitelja.

 Nema ni projektne dokumentacije

Prema posljednjim informacijama, Državni arhiv u Bjelovaru trebao bi ubuduće biti smješten u zgradi starog zatvora, no i ta ideja je na vrlo dugačkom štapu, s obzirom da se još uvijek nije čak niti izradila projektna dokumentacija.

Dakako, još uvijek nije zatvorena financijska konstrukcija, a riječ je, sasvim sigurno, o desecima milijuna kuna potrebnih da se derutna stara zgrada, usto i zaštićeno kulturno dobro, stavi u funkciju. Da stvar bude još gora, zakon propisuje da je Grad dužan osigurati prostor za rad Državnom arhivu, ali ne propisuje niti vremenske rokove niti sankcije ako to ne učini, odgovorili su naš upit iz Ministarstva kulture. Usput smo doznali i za poprilično visoku cijenu godišnje najamnine koju plaćaju porezni obveznici zbog gore spomenutog razloga.

– Arhiv nije vlasnik prostora u kojima trenutno djeluje te plaća najam od oko 136.000,00 kuna godišnje za urede u Rusanovoj ulici, za spremište koje je predano u vlasništvo Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji od 2015. godine plaća oko 189.000,00 kuna godišnje, a manji prostor za rad sa strankama dobio je na besplatno korištenje od Grada Bjelovara – poručuju iz ministarstva dodajući da se dio najamnine plaća iz vlastitih prihoda koji su većinom generirani povećanom potražnjom za građevinskim dozvolama u periodu legalizacije, a od 2015. godine dio najamnine podmiruje resorno ministarstvo.

– Novi gradonačelnik pokazao je interes za rješavanje ovog problema te je na sastanku u Ministarstvu kulture 30.8.2017. godine, prihvaćena ideja da se zgrada starog Zatvora na uglu Trumbićeve i Matice hrvatske preuredi za radne prostore Arhiva uz to da se u dvorištu sagradi novo spremište koje bi zadovoljilo potrebe prihvata gradiva za dulji vremenski period. S obzirom da je rješavanje problema prostora u fazi dogovora i da se očekuje izrada projektne dokumentacije, trenutno je teško procijeniti koliko će vremena i sredstava biti potrebno za realizaciju istog poručili su iz ministarstva. Igor Kokoruš

Što je sve potrebno Državnom arhivu

Potrebe Arhiva, kako bi se osigurao prostor za rad ali i spremište za dulji period, jesu radni prostori za minimalno 13 djelatnika, s prostorom za arhivsku knjižnicu, prostorom za primanje istraživača i korisnika sa barem 10 sjedećih mjesta, manjom radionicom – knjigovežnicom, prostorom za javne sadržaje (polivalentan prostor za izložbe, predavanja, edukacije arhivara u pismohranama i dr.), te spremištem koje bi moglo prihvatiti oko 10 000 dužnih metara gradiva. S obzirom, da su arhivi javne ustanove koje pružaju usluge domaćim i stranim korisnicima, uz zgradu je potrebno osigurati 10 do 15 parkirnih mjesta za stranke i osoblje arhiva te nesmetan izlaz na prometnice kako bi arhiv mogao preuzimati arhivsko gradivo koje se ponekad dovozi i kamionima, navode iz ministarstva. (ik)