Unatoč disonantnim stajalištima je li katoličkom vjeronauku mjesto u školskim klupama ili župnim učionicama, ovaj izborni predmet, iznjedren ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske, ne gubi na popularnosti. O tomu govore i statistike Ministarstva znanosti i obrazovanja iz 2015. godine, kada je potvrđeno da ga sluša čak 92 posto osnovaca. Zanimanje pada na 81 posto u srednjim školama, gdje im je kao alternativa ponuđen predmet etika.

Utopljeni u prosjeku

Brojke koje smo istražili u bjelovarskim osnovnim i srednjim školama neznatno su više te nedvojbeno govore u prilog vjeronauka. Riječ je o legitimnom izboru učenika i njihovih roditelja koji pri upisu u osnovnu ili srednju školu u anketnom listiću ili već pripremljenoj aplikaciji svojim potpisom potvrđuju izbor.
Ravnatelj IV. osnovne Nikola Margetić, kaže kako je na satovima vjeronauka preko 90 posto njegovih učenika te da je za one koji ga ne slušaju organiziran primjereni boravak unutar škole. Potvrđuje kako u posljednje vrijeme ima slučajeva kada roditelji koriste svoje zakonsko pravo te podnose zahtjeve za ispis s ovoga predmeta, no radi se o vrlo rijetkim slučajevima.
-Ove smo školske godine zabilježili jedan takav primjer, a kako je riječ o legitimnom pravu, takve zahtjeve u pravilu i odobravamo – kaže ravnatelj.
Izrazito visoka zastupljenost odabira vjeronauka prisutna je i u ostalim osnovnim školama, a isto vrijedi i za srednje, u kojima između dva ponuđena izborna predmeta, etiku bira između 22 i 39 posto učenika. U Ekonomskoj i birotehničkoj školi od ukupno 299 učenika, vjeronauk sluša 118 njih, no ravnatelj Vojislav Kranželić napominje kako je od ove školske godine u njegovoj školi po prvi puta u povijesti zabilježen strmoglavi pad broja učenika koji biraju etiku.
-Od 105 maturanata, 37 ih sluša etiku, ali u prvim razredima ovaj predmet je izabralo svega 18, od ukupno stotinu upisanih učenika – kaže Kranželić.
Godišnji broj zahtjeva za promjenu izbornoga predmeta u korist etike, u svim se srednjim školama broji prstima jedne ruke. Ravnatelji pak jednim od motiva za izbor vjeronauka vide u stajalištu same Crkve da učenik, bez obzira na primljene sve sakramente, ne nastavi li slušati vjeronauk do kraja srednjoškolskog obrazovanja, ne može biti krizmani kum.

Etika kao izbor

Bez obzira što je cijelu osnovnu školu slušala vjeronauk, Ena Radić, maturantica kuharskog usmjerenja bjelovarske Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole, već u prvom srednje je izabrala etiku.
-Na satovima vjeronauka bili smo upozoravani da nećemo moći biti kumovi ne nastavimo li slušati ovaj predmet, no ja sam u dogovoru s roditeljima izabrala etiku. Tim prije, što nisam praktična vjernica, predmet je zanimljiv i nisam požalila zbog svog izbora – tvrdi Ena.
Za razliku od nje, Gabrijela Gladoić iz istoga 3.d razreda, vjernica je i redovito ide u crkvu, no ipak je odlučila prekinuti pohađanje nastave vjeronauka.
-Etika mi je kao predmet bila nepoznata te sam htjela vidjeti o čemu se tu zapravo radi. Riječ je o iznimno zanimljivim temama koje mi se čine puno bližima stvarnom životu – kaže Gabriela.
Istim motivima bio je vođen i njezin prijatelj iz razreda Sebastijan Goleš.
-Kroz nastavu etike upoznajemo meni zanimljive sadržaje, ove godine, primjerice, puno govorimo o zaštiti okoliša i globalnom zagađenju. Zanimaju me i moralne vrijednosti gledane kroz ovaj predmet, koje su mi daleko bliže i realnije od načina na koji se o tomu govori kroz vjeronauk – smatra Sebastijan.
Inače, sustavnim smanjenjem broja učenika, za profesore etike koji već sada uglavnom rade u više škola kako bi ispunili mjesečnu normu, radna mjesta mogla bi postati upitna.