S nedavno održanog 22. Nacionalnog ocjenjivanja kvalitete sorti meda koje se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održalo u Osijeku, poznatom bilogorskom pčelaru Daliboru Hercliku iz Velikih Zdenaca stigla je sjajna vijest. Među 109 uzoraka meda pristiglih iz cijele Hrvatske njegov uzorak bagremovog meda osvojio je Zlatnu žlicu. Najnovije je to priznanje u nizu obitelji Herclik u kojoj se ljubav prema pčelarstvu prenosi s koljena na koljeno već četvrtu generaciju.

Skladištenje meda

-Svako priznanje nagrada je pčelaru za njegov trud. Prošle godine moj bagrem je po kvaliteti koja se radi na osnovu kemijske i senzoričke analize ocijenjen prvim do šampiona, a ove godine četvrti. Inače, kvaliteta sortnog meda ocjenjuje se po njegovoj čistoći, što znači da pčelar mora dobro pratiti svoje pčele kako bi na vrijeme izvrcao med prije no što pčele krenu na sljedeću pašu u ovom slučaju na pašu bagrema. Ako to napravite u pravom trenutku dobit ćete vrlo čisti med bez peludnih zrnaca drugih paša. Što manje primjesa to je med čišći i kvalitetniji, objašnjava Dalibor Herclik, ponosan na novi uspjeh koji mu kaže donosi samo zadovoljstvo i ništa više. Iako bi bilo logično da se cijena formira na osnovu kvalitete, to kod meda koji se prodaje na veliko nije slučaj.

Cijena se formira na europskom tržištu i to na osnovu ponude i potražnje, a kako je ove godine ponuda veća od prošlogodišnje i cijena meda automatski je niža nego lani. Bagremov med se otkupljuje po 27 kuna za kilogram što je za tri kune manje od prošlogodišnje cijene. Uz tu, za nas pčelare nepovoljnu cijenu, nitko me do sada nije pitao za med, pa sam odlučio ove godine prodati samo najnužnije da pokrijem troškove proizvodnje, a ostatak uskladištiti i pričekati, govori Herclik, podsjećajući da pravilno uskladišten med može stajati pet i više godina da ne gubi na kvaliteti. Što se prinosa meda tiče ova je godina unatoč klimatskim ekstremima bila prosječna. Naime, za razliku od kišnih godina kada su prinosi meda bili iznimno slabi, ova sušna godina pokazala se boljom.

Prinosi su prosječni, pa je sa 29 kilograma izvrcanog bagramovog meda po košnici zadovoljan. I ostale pčelinje paše bile su relativno dobar, lipa je kaže, kratko ali dobro medila, a i cvjetnog je meda bilo u solidnim količinama pa pčelari ne bi trebali biti nezadovoljni. Budući da je nastavio obiteljsku tradiciju pčelarstva, Dalibor je imao sreće da puno toga o pčelarstvu nauči od svog djeda i majke, te naslijedi već dobro uhodan posao.

Proizvodnja matica

No kako mu je želja da i on nešto ostavi svojim nasljednicima, osim što je proširio proizvodnju odnosno broj košnica koji je dosegao impozantnu brojku od 500 košnica, počeo se baviti i proizvodnjom pčelinjih zajednica radi prodaje nukleusa te proizvodnjom matica. Proširenje djelatnosti dobro će doći, a i našao sam se u tome, govori Dalibor koji sa pčelama doslovno živi.