U Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi, posljednjih je godina pojačano sušenje poljskog jasena zabrinulo struku do te mjere da se postavilo čak i pitanje opstojnosti ovog drveta. Riječ je o vrsti jasena latinskog imena Fraxinus excelsior – obični ili bijeli jasen, nad kojim je uglavnom zamijećeno sušenje i nad kojim su provođena istraživanja. U Hrvatskoj prevladava vrsta Fraxinus angustifolia – poljski jasen pa su naši šumari optimistični u pogledu budućnosti ove šumske vrste. No, i što se tiče „hrvatskog“ poljskog jasena, diljem Hrvatske zabilježena su sušenja. Prije svega na karlovačkom, sisačkom, zagrebačkom te novogradiškom području. Sušenja ima nešto i na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar. Za pojačano sušenje jasena kod nas šumarska znanost navodi više razloga.

–Na to su utjecali poremećen odnos podzemnih i poplavnih voda, uz pojavu ekstremno visokih i dugih poplava u razdoblju vegetacije te temperaturni ekstremi. Tu je i povećana brojnost jasenove pipe štetnika – defolijatora i na kraju pojava patogene gljive Chalara fraxinea. Ova gljiva relativno je nova u Europi i stoga podliježe Programu posebnog nadzora koji se odnosi na državne šume kao i na šume šumoposjednika, pojašnjava Tatjana Kravaica, stručna suradnica za ekologiju u Odjelu za ekologiju Uprave šuma Podružnice Bjelovar.

Na području kojima gospodari Uprava šuma Bjelovar jasenove šume zastupljene su na području šumarija Čazma, Garešnica, Bjelovar, Ivanska, Veliki Grđevac, Velika Pisanica, Daruvar i Grubišno Polje. Unazad nekoliko godina, sušenja jasena zabilježena su na području šumarija Ivanska i Velika Pisanica. Terenskim očevidima ustanovljeno je da se radi o lokacijama s dugotrajnim stagnirajućim poplavnim vodama. Utvrđena je i povećana brojnost jasenove pipe, no prisutnost patogene gljive Chalara fraxinea nije ustanovljena.

Da patogena gljiva na jasenu na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar nije utvrđena ni potvrđena ističe i Željka Bakran, rukovoditeljica Odjela za ekologiju bjelovarske Uprave šuma. Što se zabilježenog sušenja tiče, doznajemo, ono je posljedica normalnih procesa, a situacija za sada nije alarmantna, a jasen se obnavlja, kaže Bakran. No, sušenja ima. Nekoliko stabala jasena koja se suše pokazao nam je i lugar Šumarije Ivanska Darko Paulić u predjelu šume Greda u gospodarskoj jedinici „Dugački gaj – Jasenova Drljež“.

Prema dosadašnjim podacima, sušenja jasena bilo je i prijašnjih desetljeća uslijed spomenutih razloga, no ona nisu ugrozila opstanak te vrste. Pojava gljive Chalara fraxinea, mijenja stanje stvari i sve to dovodi u pitanje, pa mnogi smatraju da su se stvari promijenile i da je jasen, ipak, postao ugrožena vrsta. Iako u nekim šumarijama na području karlovačke, sisačke, novogradiške i zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma ima simptoma da je sušenje jasena izazvano upravo napadom ovog patogena, u bjelovarskim šumama nije još potvrđena bolest odnosno pojava gljive. Ukoliko bude, ono što plaši jest činjenica da nije dokazano uspješno suzbijanje bolesti upotrebom nekog od fungicida.