BJELOVAR – Bjelovarska Udruga slijepih bila je domaćin prve u nizu info-radionice organizirane u sklopu projekta koji se financira iz Europskog socijalnog fonda iz programa “Podrške socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginalnih skupina”. Riječ je o projektu „Korak koji nedostaje“ vrijednom 1,350 milijuna kuna koji provodi Hrvatski savez slijepih u suradnji s partnerima, udrugama slijepih iz Koprivnice, Pakraca, Čakovca, Daruvara, Varaždina i Bjelovara.

Za lakše zapošljavanje

-Projekt je usmjeren jačanju socijalnih vještina i radnih kompetencija slijepih osoba radi uspješnijeg uključivanja na tržište rada. Kroz niz info-radionica polaznicima, a riječ je o stotinjak zainteresiranih članova spomenutih udruga, pružit ćemo podršku za lakše zapošljavanje. Osim edukacije za pisanje zamolbe i životopisa te predstavljanje poslodavcima, zainteresirani će se moći uključiti u edukacijsko-rezabilitacijske programe, kao i verifikacijske programe, točnije informatičko obrazovanje za dobivanje ECDL diplome te za zanimanje medicinskog masera. Da bismo sve to kvalitetno obavili, projekt će trajati 24 mjeseca – istaknula je voditeljica projekta i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andrea Veljača.

Kako se pokazalo da su slijepe osobe najteže zapošljiva skupina osoba s invaliditetom, ne treba čuditi da niti jedan od 153 članova bjelovarske Udruge slijepih nije zaposlen. To je bio i osnovni razlog zbog kojeg se Udruga uključila u projekt
-Već duže vrijeme pokušavamo zaposliti neke od svojih članova, no kako nam to do sada u većini slučajeva nije uspijevalo, uključili smo se u ovaj projekt, vjerujući da će se pet naših članova, aktivnih tražitelja posla, ipak zaposliti – pojasnio je Dražen Kokotić, predsjednik Udruge slijepih Bjelovar.

Prednost pod jednakim uvjetima

Prema podacima Hrvatskog saveza slijepih, u našoj je zemlji trenutno 180 radno sposobnih slijepih osoba koji žele raditi, ali ne nailaze na podršku poslodavaca zbog predrasuda i stereotipa koji još uvijek vladaju u društvu spram slijepih osoba, tvrdi Veljača.
-Pravilnik koji bi trebao regulirati i dati prednost pri zapošljavanju govori da osobe s invaliditetom imaju prednost pod jednakim uvjetima. Što to konkretno znači, nije jasno jer se u praksi ta odredba često izigra od strane poslodavca pa umjesto da se na raspisani natječaj za telefonista zaposli osoba s invaliditetom odnosno slijepa osoba koja je i bolje riješila pismeni test, poslodavac ipak odabire osobu bez invaliditeta – priča Veljača, ističući tek jedan od primjera na koje nailazi pri pokušaju da se zaposle slijepe osobe. Unatoč svemu tome, slijepe osobe i dalje će se boriti za ostvarenje najosnovnijih prava, među kojima je i pravo na rad. Stoga su se ovim projektom usmjerili na zanimanja koja su na europskom tržistu rada tražena, a tiču se slijepih osoba, poput trenutno najtraženijeg masera-fizioterapeuta. Hoće li se to i kod nas pokazati traženim zanimanjem, pokazat će vrijeme.


Jačanje samopouzdanja i kompetencija

Da se treba uključiti u ovakve edukacijske projekte, uvjerava nas Zagrepčanin Dario Anušić, 34-godišnjak koji je vid izgubio kao mladić od 28 godina.

-Uključio sam se u projekt “Učinite prvi korak” prije tri godine i moram reći da mi je pomogao u podizanju samopouzdanja i jačanju kompetencija na tržištu rada. Zbog gubitka vida nisam uspio završiti strojarski fakultet, ali sam se zbog svojih informatičkih kompetencija posvetio čitačima ekrana. Trenutno radim u Savezu slijepih u sklopu programa javnih radova kao suradnik za promociju asistivnih tehnologoija za slijepe, ali koristim svaku priliku kako bih dodatno podigao svoje kompetencije – pojasnio je Anušić, vjerujući da će jednog dana zajedno s bratom otvoriti vlastiti obrt.