Kao i većina Hrvata, stanovnici Bjelovarsko-bilogorske županije u najvećem broju pohode ordinacije obiteljskih liječnika zbog gripe, problema s dišnim putovima, kostima ili bolesti živčanog sustava, a do bolničke postelje ih u najvećem broju dovode bolesti srca i krvožilnog sustava te teška maligna oboljenja. Nažalost, naša je županija već nekoliko godina na samom državnom vrhu po udjelu broja umrlih od posljedica bolesti krvožilnog sustava od visokih 52 posto. Doduše, za tri posto smo „bolji“ u usporedbi s prethodnom godinom, no to nas i dalje nije pomaklo s neslavnoga mjesta državnog rekordera.

Vodeće pozicije

Riječ je o alarmantnim podacima iz nedavno objavljenog Ljetopisa za 2016. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svojevrsnog zdravstvenog kartona nacije. Ovaj sve glasniji alarm provlači se već desetak godina hrvatskim gradovima i bolnicama, pri čemu se Bjelovarsko-bilogorska županija u pravilu, čvrsto drži vodećih mjesta ili u najboljemu slučaju sredine, dok je najznačajniji pozitivni iskorak vezan uz broj nasilnih smrti koje se u većini drugih županija nalaze na visokom trećem mjestu u ukupnom broju umrlih. No, zato nam demografska kretanja već godinama ne idu na ruku. Naime, na kraju 2016. godine, ostali smo u debelom minusu od gotovo 700 manje živorođenih od broja umrlih. Doduše, prisutan je značajni iskorak u stopi smrtnosti dojenčadi, koja je nakon prijašnjih 6,7 i lani smanjena na stopu od 3, 1.

U području opće medicine, primjerice, od gotovo 155 tisuća osiguranika, zdravstvenu pomoć je lani zatražilo 87.400 njih. Pritom zabrinjava podatak kako u ukupno 66 timova u kojima je lani radio 41 liječnik, nije bilo niti jednog pedijatra, a specijalista školske medicine tek četiri. Nedvojbeno, riječ je o posljedicama sustavne štednje u zdravstvu, posebice otkako su prije nekoliko godina potezom pera školska djeca „preseljena“ u ordinacije obiteljskih liječnika. O preopterećenosti timova opće medicine svjedoči i brojka od preko 2,8 milijuna posjeta ordinacijama te preko 470 tisuća obavljenih pregleda, nakon kojih je 165 tisuća pacijenata upućeno na specijalističke preglede. Pri tomu je, govore podaci HZZJZ-a, najslabija karika preventivna zaštita dojenčadi i predškolske djece. Lani je u području opće medicine obavljeno svega 207 preventivnih, te 127 sistematskih pregleda, što je u usporedbi s, primjerice, susjednom Koprivničko-križevačkom županijom sa 1.279 obavljenih preventivnih pregleda, zabrinjavajuć podatak. Među odraslima, svijest o nužnosti prevencije bolesti na nešto je višoj razini. Lani je obavljeno 4.284 preventivnih pregleda.

Zdravstvena skrb o djeci

U području zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, također ne stojimo najbolje. Za ukupno 11.740 malih osiguranika, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji raspoloživo je svega osam ordinacija u kojima radi isto toliko pedijatara. Od ukupnog broja, zdravstvenu zaštitu u njihovim ordinacijama lani je koristilo 9.756 djece, obavljeno je preko 43 tisuća pregleda te ispisano preko 11 tisuća uputnica za specijalističke preglede.

Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti i liječenju usta, u 56 ordinacija ugovorenih s HZZO-om lani je pomoć zatražilo svega 44.716, od preko 155 tisuća osiguranika, što je čvrsti indikator zdravstvene kulture prevencije i liječenja zubi i usne šupljine. U 136 tisuća posjeta, plombirano je preko 73 tisuća zuba, izvađeno preko 17 tisuća, odrađeno gotovo pet tisuća ugradnji u području protetike te preko 44 tisuća liječenja mekog tkiva. (mrz)

Kardiolog Klobučić: Prevencija i kontrola su ključne!

Bjelovarski kardiolog Mislav Klobučić upozorava kako se pravovremenom prevencijom i liječenjem mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti za čak 80 posto.

-Nažalost, ne kroz kratko vrijeme jer ovako ambiciozno postavljen, ali realan cilj, zahtijeva prije svega ulaganje u preventivnu medicinu. Epidemija kardiovaskularnih bolesti posljedica je prije svega, uz učinak starenja populacije, visoke prevalencije povišenih vrijednosti arterijskog tlaka te povišenih vrijednosti masnoća u krvi, pretilosti, nedovoljne fizičke aktivnosti i pušenja – kaže dr. Klobučić.

Samo zdravstveno prosvjećivanje populacije o rizičnim oblicima ponašanjima kao i stalni angažman na motivaciji naših sugrađana da i kronične bolesti koje su uglavnom asimptomatske, poput visokog tlaka, masnoća ili dijabetesa detektiraju, adekvatno liječe i kontroliraju na duge staze može donijeti značajno smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta.