Vrijeme je kada su brige oko upisa maturanata na željene fakultete na vrhuncu. Što im savjetovati, kako znati da je odabran smjer najbolji za njih i da će jednog dana imati siguran posao? Nažalost, opći je dojam da takve odluke kod nas graniče s nadnaravnim jer čini se da bi tek pogled u staklenu kuglu možda mogao dati odgovore na neka pitanja. Dok s jedne strane uporno s tržišta rada dobivamo signale kako ekonomista ima previše, upisne kvote na takvim fakultetima i dalje su među najvećima pa s pravom građani prigovaraju da školujemo kadar za Zavod za zapošljavanje.

Doduše, posljednjih mjeseci broj nezaposlenih općenito, i među više i visokoobrazovanom kadru pada, no valja imati na umu popularnu mjeru zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i odlazak iz zemlje. Ipak, kakav takav putokaz budućim studentima mogli bi biti neki pokazatelji s područnih Zavoda za zapošljavanje.

More ekonomista

U evidenciji našeg koji pokriva cijelu županiju, krajem ožujka 2017. godine s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem ukupno je bila prijavljena 301 osoba ili 3,6 posto, od čega je najviše osoba s obrazovnim programom više smjerova poslovne ekonomije, ekonomije, poljoprivrede, fizioterapije, predškolskog odgoja i upravnog prava. Sa završenim fakultetom i akademijom evidentirane su ukupno 252 osobe i one čine tri posto ukupnog broja nezaposlenih na našoj nepopularnoj evidenciji. Najviše ih je s obrazovnim programima više smjerova poslovne ekonomije, ekonomije, prava i učiteljskog studija. Ipak, kao svojevrsni uspjeh u zapošljavanju mogla bi biti činjenica da je ovogodišnjeg ožujka broj nezaposlenih s tim stupnjem obrazovanja pao za četvrtinu u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zanimljivo je da je popis onih koji još uvijek traže posao od prošle godine gotovo identičan, jedino su s njega nestale nezaposlene prvostupnice sestrinstva, ali su se pojavili fizioterapeuti. U visokoj stručnoj spremi, dakle fakultetskog i akademskog obrazovanja, promjena nema, i prošle i ove godine bez posla je bilo najviše ekonomista, učitelja i pravnika.

– U odnosu na isti mjesec prethodne godine, uočavamo da su i dalje na evidenciji najbrojnije visokoobrazovane osobe sa završenim društvenim i humanističkim obrazovnim programima – ističe Ružica Hrga, v.d. predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Bjelovar. Pogubno je i to što od ukupnog broja nezaposlenih osoba s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem krajem ožujka 2017. njih čak njih 88,7 posto je bez radnog iskustva, a sa završenim fakultetom i akademijom još i više. Sve su to razlozi zbog čega je kod odabira željenog fakulteta dobro dva puta promisliti.

– S obzirom na potrebe veće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva na globalnom tržištu i mogućnosti trajnije zapošljivosti potrebno je upisivati obrazovne programe u području prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike, tzv. STEM području, Science, Technology, Engineering, Mathematics – savjetuje Hrga

S. Klinac