Pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec odlukom Vlade početkom srpnja službeno je uvrštena u hrvatske željezničke pruge. Dobila je naziv L214 jer je riječ o pruzi od lokalnog značaja, a iako je riječ tek o sitnoj, birokratskoj odluci, iza nje su godine i godine truda i napora, a krajnji rezultat bit će vidljiv idućeg proljeća, kada Pruga zvana čežnja napokon i službeno bude puštena u promet.

 Europski novac

– Nova željeznička pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno prva je željeznička pruga koja se nakon više od 40 godina gradi u Republici Hrvatskoj. Ovom Odlukom, predmetna pruga će se razvrstati kao pruga za lokalni promet, ukupne duljine 12,52 kilometara. Vrijednost projekta izgradnje nove dionice pruge iznosi 203,4 milijuna kuna, a sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013. s 85 posto financijskih sredstava – stoji u obrazloženju Odluke.
Izgradnja pruge odvija se po planu, a građevinske tvrtke, među kojima su svoje mjesto našle i one bjelovarske, trenutno rade na gornjem ustroju pruge. Drugim riječima, potencijalno najproblematičniji dio, a to je upravo izgradnja donjeg ustroja, uspješno je završen. Sâm završetak građevinskih radova očekuje do kraja ove godine, a u sklopu radova obnovit će se i dva kolodvora, u Sv. Ivanu Žabnom i Gradecu, a izgradit će se i niz objekata, ali i prilaznih cesta.

Inače, prvi konkretan potez prema izgradnji koja će omogućiti putovanje vlakom od Bjelovara do Zagreba za manje od sat vremena dogodio se potkraj davne 1998. godine, kada je Bjelovarsko-bilogorska županija osnovala Povjerenstvo za izgradnju pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec. Osnovao ga je tadašnji župan Marijan Coner, a predsjednik mu je postao današnji župan Damir Bajs. Već na svojoj prvoj sjednici održanoj 7. prosinca 1998. godine, pokrenuta je procedura za provođenje javnog nadmetanja za izradu glavnog i izvedbenog projekta, a paralelno se razmatrao i prijedlog Hrvatskih željeznica o ukidanju pruga na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Usponi i padovi

U takvim okolnostima raspisivati javne natječaje za projektiranje nove pruge činilo se suludo hrabrim potezom. Ipak, Bajs je već na sljedećem sastanku članove Povjerenstva izvijestio o tome da je za izgradnju pruge ishođena lokacijska dozvola te da je sljedeći korak izrada glavnog izvedbenog projekta. Bajs je izvijestio nazočne i kako su mu iz Uprave HŽ-a poručili kako te godine može očekivati samo njihovu stručnu, a ne novčanu pomoć. No, ta ga uljudno sročena odbijenica nije demotivirala. Predložio je da se sredstva potrebna za daljnje ishođenje dokumentacije namaknu iz županijskog proračuna te da se u natječaju koji će se raspisati uvjetuje plaćanje u nekoliko godišnjih rata. U međuvremenu, pruga je imala svoje vrhunce i padove, nekoliko puta bila je na rubu izbacivanja, no upravo zahvaljujući pripremljenosti projekta postala je prva trasa željezničke pruge koja se u Hrvatskoj radi nakon 40 godina.