BJELOVAR – Kako je nakon temeljitih priprema, unutar kojih je razrađen sustav čipiranja spremnika te bilježenja njihova pražnjenja, utvrđen raspored odvoza s novim tarifnim modelom o kojem su građani pravodobno dobili sve informacije, ipak su za kratko vrijeme uočeni i problemi koje sa sobom nosi novi model sustavne skrbi u zbrinjavanju otpada. Jer, poput nekih drugih slučajeva dobrih nakana, uvijek je dovoljno prostora za one koji će umjesto priklanjanja novim pravilima izabrati nešto drugačije staze, i to na uštrb drugih.

Tako dio predstavnika stanara bjelovarskih zgrada upozorava na masovnu pojavu pohranjivanja otpada u njihovim spremnicima, koji odlažu vlasnici susjednih kuća ili žitelji obližnjih prigradskih naselja. Stoga nisu usamljeni primjeri automobila s otvorenim „gepekom“ koji se zaustavljaju uz kontejnere pojedinih zgrada u koje se ubacuje staklo, plastika, papir, drvo, ostaci kolinja i štošta drugo, pri čemu dio stanara, ali i njihovih predstavnika očekuje kako će ovaj sve izraženiji gradski „rusvaj“ riješiti upravo Komunalac. No, da je ta gradska tvrtka pogrešna adresa za dokidanje sve raširenije „mode“, potvrđuje i član Uprave ove tvrtke Josip Heged, iznoseći pri tome i čvrstu argumentaciju zbog čega će se ovi problemi ipak rješavati na razini samih žitelja.

Stanari na potezu

-Problem je evidentan u zajedničkim zgradama čiji spremnici nisu pod zaštitom i postoji mogućnost odlaganja otpada „sa strane“. U tom dijelu nemamo zakonske mogućnosti, ali ni obveze poduzimanja zaštite stanara, no zato preporučujemo fizičko ograđivanje kontejnera ili prijave komunalnim redarima, a konačna odluka ipak ostaje u rukama stanara, odnosno njihovih predstavnika. S istim problemom se susrećemo i na našim eko otocima kojih je u gradu 150, gdje neodgovorni odlažu dio otpada koji bi trebao završiti na drugim mjestima i tražimo način kako to riješiti – kaže Heged.
I dok se pokraj ponekih kontejnera u središtu grada gomilaju vrećice s nerazvrstanim otpadom, na Matoševom trgu su posljednjeg dana prošle godine spremnik jedne od zgrada jednostavno stavili „u kavez“ i, po riječima predstavnika stanara Išama Gadže, riješili problem.

Žičana barijera

-Kako smo na „udaru“ nekih obližnjih naselja, bili smo pogodnom „metom“ za odlaganje svakojakog otpada. U dogovoru sa stanarima i upraviteljem zgrade, s 2.500 kuna smo financirali postavljanje žičane ograde unutar koje se nalazi spremnik, što se pokazalo dobrim rješenjem protiv nasrtljivaca koji su ranije odlagali toliko smeća da bi za njegov odvoz trebala još dva spremnika. Ovako očekujemo kako ćemo uz nešto malo edukacije stanara sadašnju dinamiku odvoza od jednom tjedno smanjiti na dva puta mjesečno. i uloženi novac vratiti za dvije godine – tvrdi Gadžo.
Ako su jedni odaslali jasnu poruku da, barem kada je u pitanju odlaganje otpada, ne žele trpjeti uljeze, drugi još smišljaju načine kako se oduprijeti najezdi ilegalnom punjenju spremnika. Tako su u nekim stambenim zgradama pokušali riješiti problem jednostavnom metodom lanca i lokota, koja se baš nije pokazala učinkovitom, jer je samo nekih pola sata nakon pražnjenja, ako je netko od stanara zakasnio sa zaključavanjem, spremnik već bio krcat. Odakle je pristigao „teret“, teško je proniknuti, ali čini se kako uz one koji iz njih uzimaju sve što se može unovčiti ili upotrijebiti, raste i broj onih koji ih pune, ali ne u vlastitom, nego tuđem dvorištu.


Lanjski pokazatelji

Otvaranjem reciklažnog dvorišta, sve komponente korisnog otpada bilježe rast pa je tako prošle godine prikupljeno 1.128 tona. Sa 605 tona prednjači papir, potom slijedi plastika (166 tona) i drvo (115 tona), pri čemu je za razliku od pretprošle godine, uz ostalo, zabilježen značajan porast tekstila kojega je prikupljeno čak 55 tona. Pri tome J. Heged ističe i podosta apsurdnu situaciju koja se ogleda u tome da Komunalac za zbrinjavanje, primjerice, plastike ili tekstila nakon prikupljanja, odvoza i drugih troškova, mora platiti 700, odnosno 1.200 kuna po toni.