Ako pitate stručnjake, nema nikakve sumnje da potreba dovršetka izgradnje brze ceste od Zagreba do Bjelovara nije tek politički hir koji će opravdati njihovo postojanje, nego nasušna potreba koju sada već možemo prestati nazivati razvojnom jer doslovno postaje pitanje opstanka naših krajeva. Vidljivo je to iz upravo objavljene Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. godine, strateškog dokumenta koji će, među ostalim, poslužiti kao vodič za investicije iz EU fondova. Projekti koji nisu navedeni u Strategiji naprosto se neće moći financirati iz EU blagajne, no Bjelovar taj problem nema.

Dapače, struka je upravo nedostatak adekvatne cestovne strukture na području Bjelovarsko-bilogorske županije prepoznala kao jednu od ključnih kočnica za razvoj. Posljedica je natprosječno velik pad broja stanovnika, dakle odumiranje.

Postojeća cesta dala svoje

– Najniža gustoća naseljenosti, kao i najveći pad broja stanovnika, vidljivi su u ruralnim područjima i dijelu Republike Hrvatske sa slabom prometnom povezanošću, a to su Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija te otoci i područja duž državne granice. Javni prijevoz u ovim dijelovima nije dobro organiziran i preskup je za većinu stanovnika, što ima za posljedicu daljnje propadanje i izoliranje ruralnih područja – alarmantni su podaci koje struka, za razliku od političara, smije iznositi bez kalkulacija, prozivanja i prebacivanja odgovornosti.
Nema nikakve dvojbe niti da je postojeća cesta od Bjelovara do ulaza na brzu cestu u Gradecu “dala svoje” i da neće moći istrpjeti dodatno povećanje prometa.

U cestovnom prometu i izvan sezone, osim glavnih aglomeracija, značajna iskorištenost cestovno-prometnih propusnih moći vidljiva je jedino na cestovnim pravcima od Zagreba do Siska, od Zagreba do Bjelovara te od Varaždina do Koprivnice (državna cesta D2, „Podravska magistrala“) – stoji u Strategiji. I dok svi argumenti govore u prilog što skorijem dovršetku izgradnje brze ceste do Bjelovara, situacija na terenu potpuno je drukčija. Dionica od Vrbovca do Farkaševca navodno je dovršena, no prema neslužbenim informacijama u promet se ne može pustiti jer priključne ceste nisu projektirane za teretna vozila, a za dionicu od Farkaševca do Bjelovara u tijeku je natječaj za odabir projektanta koji će napraviti novelaciju.

 Ni projektna dokumentacija nije gotova

Drugim riječima, ta dionica nema čak niti dovršenu projektnu dokumentaciju.
Što se tiče konkretnih datuma i brojki, u Strategiji ih nema, no nema niti naznaka što će u izgradnji biti prioritet, a što neće. Pa se tako, primjerice, za izgradnju državne ceste DC12 (čvorište Vrbovec 2 – Ivanja Reka – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – državna granica s Mađarskom prema Barču) navodi tek da je podijenja na nekoliko dionica, a faze dovršenosti projektne dokumentacije razlikuju se od dionice do dionice.

– Kroz koncept funkcionalnih regija odredit će se faze dovršenja i vremenski slijed preostalih dionica, kao i potrebni tehnički parametri, uzimajući u obzir očekivanu potražnju i gospodarske i ekološke aspekte – navodi se u Strategiji. Igor Kokoruš

BAXI – rješenje za javni prijevoz na selu

Kao jedno od rješenja za demografski iskorak u ruralnim područjima moguće je uvesti fleksibilnije i specifičnostima područja prilagođenije oblike prijevoza, kao što je prijevoz na zahtjev, pojašnjavaju autori Strategije. Kao primjer navode Bavarsku koja ima više od 12 milijuna stanovnika, a u kojoj već postoji nekoliko usluga autobusnog prijevoza na zahtjev, kao što je BAXI (autobus u kombinaciji s taksijem), koji pokriva cijelo područje Tirschenreutha površine od oko 1.100 km2.

Jednako načelo usluge javnog prijevoza na zahtjev moglo bi se primijeniti u hrvatskom područjima koja su rijetko naseljena i sa slabim pristupom javnom prijevozu. U Republici Hrvatskoj, koja je prepoznata kao turistička zemlja, postoji velika razlika u potražnji za javnim autobusnim prijevozom između glavne sezone i izvansezonskog razdoblja, što autobusnim prijevoznicima omogućuje veliku fleksibilnost u poslovanju. Putnički autobusi mogu se izvan glavne turističke sezone upotrijebiti za prijevoz učenika i studenata iz rijetko naseljenih područja, a za vrijeme ljetnog raspusta ili tijekom turističke sezone za prijevoz turista.