Od početka ove godine u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti hospitalizirano je dvadesetak bolesnika oboljelih od HVBS-a (hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom), poznatije kao mišja groznica, a još desetak u drugim hrvatskim bolnicama. Prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“, upozorila je ovih dana preko medija kako bi se zbog ovakvog porasta broja pacijenta u ožujku i zabilježene iznimne aktivnosti glodavaca na terenu, ove godine mogla očekivati epidemija ove opake zarazne bolesti.

Povoljne statistike

Službi za epidemiologije bjelovarskog Županijskog javnog zdravstva ove godine još nije prijavljen niti jedan slučaj, što ne znači da valja zaboraviti na oprez, upozorava dr. Sanja Mitrović Hamzić.

-Premda je područje naše županije svrstano u žarišta potencijalnih zaraza mišjom groznicom, statističko praćenje broja oboljelih u proteklih deset godina potvrđuje kako na godišnjoj razini zabilježimo u prosjeku po jedan slučaj od kojih niti jedan nije završio sa smrtnim posljedicama. Također, u našoj županiji u novijoj povijesti nije zabilježena niti jedna epidemija – kaže dr. Mitrović Hamzić.

Posljednji slučaj zaraze ovim virusom zabilježen je 2016. , a općenito oboljelih je najviše s područja šire okolice Daruvara.

-Nije na odmet i podsjetiti kako se u javnosti mogu čuti pogrešne interpretacije uzroka mišje groznice koje se nerijetko pripisuju ugrizu. Riječ je o virusu koji se prenosi udisanjem aerosola inficiranog izlučevinama u mokraći ili izmetu glodavaca. Na njih se u prirodi ne može bitno utjecati, stoga je nužan oprez građana, posebice ljubitelja prirode i onih čiji je posao povezan s radom u šumi ili na njivama. Važno je znati i kako zaraza nije prenosiva s čovjeka na čovjeka – pojašnjava dr. Mitrović Hamzić..

Najgori scenarij

Simptomi mišje groznice su visoka temperatura, loše opće stanje, crvenilo očiju, glavobolja, a ponekad i mučnina te povraćanje. Kod težih slučajeva može se pojaviti krvarenje na koži i sluznici, a kad dođe do zatajenja bubrega, nužna je dijaliza. Smrtnost od ove bolesti u Hrvatskoj je jedan posto. O težini posljedica preživjele zaraze, u medijima je prije šest godina svjedočio mještanin Donjih Mosti u Općini Kapela, koji je nakon temperature od 41,5 u bjelovarskoj bolnici proveo na liječenju 17 dana. Dobivao je infuziju, privremeno oslijepio, a potom mu je zatajio jedan bubreg. Premda je preživio, opaki virus je „šetnjom“ kroz njegovo tijelo ostavio trajne posljedice na srcu i općoj cirkulaciji, što ga trajno vezalo uz štake. Stoga, opreza nikad dosta, savjetuju stručnjaci.

-Prilikom boravka u prirodi valja čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca. Ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i ne sjediti ili ležati izravno na tlu te često prati ruke. Spriječiti ulaz glodavaca u stambene objekte i ako je potrebno provesti deratizaciju, a prilikom čišćenja prostora u kojima su glodavci uočeni koristiti zaštitne maske i rukavice- poručuje dr. Sanja Mitrović Hamzić.