Potezom pera iz hrvatskih osnovnih škola prije 20-ak godina isparili su ruski i francuski, do tada nezaobilazni s popisa velikih svjetskih jezika. Na valu pomodarske najezde anglizacije koja je na svim poljima nadmoćno nametnula uporabu engleskih riječi i termina, uvođenje učenja engleskog kao prvog stranog jezika, u rjeđim slučajevima i njemačkog već od prvog razreda osnovne škole, postao je prvorazredni imperativ.

Doduše, ovakvom programskom taktikom u školama su izbjegnute dotadašnje drame oko odabira učenja između tri i više jezika, što nerijetko nije bilo u sferi vlastitog odabira djece i njihovih roditelja, već pogodovanje profesorima kako ne bi ostali bez posla. Stoga su ravnatelji škola sa zebnjom dočekivali početak svake nove školske godine, posebice kada je već postalo sasvim jasno kako su želje za učenjem engleskog ili njemačkog jezika nadmoćno istisnule ruski i francuski.

 Engleski bez konkurencije

Tako je ostalo sve do danas, premda je, primjerice, poprilično nejasan izostanak svake želje za učenjem francuskoga jezika, koji je uz engleski radni jezik Europske unije, privilegirani jezik diplomacije, međunarodne politike te svakako, kulture i umjetnosti.

U bjelovarskim osnovnim školama, prvašići kreću s učenjem engleskog kao prvog stranog jezika, koji će učiti sve do kraja osmoljetke. U četvrtom razredu, kao izborni jezik nudi im se njemački. Tek u rijetkim školama, učenici, prvenstveno pripadnici manjinskih zajednica, ali i ostali, mogu izabrati i učenje mađarskog, primjerice u IV. osnovnoj, ili albanskog jezika u Osnovnoj školi Velika Pisanica.

Logično, na tragu programske „šprance“ osnovnih škola, programsku politiku učenja stranih jezika kreiraju i sve srednje škole. Engleski i njemački, kao dominantni prvi ili drugi strani jezik, uči oko 90 posto bjelovarskih srednjoškolaca. No, u već ustaljenoj shemi postoje i iznimke koje potvrđuju pravilo.

U Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi, primjerice, pokraj engleskog i njemačkog, učenici mogu upisati i programe učenja francuskog i talijanskog jezika. Pedagoginja prof. Rajka Marković napominje kako, primjerice, učenici usmjerenja hotelijersko-turistički tehničar, obavezno uče tri strana jezika. Pokraj engleskog i njemačkog iz kategorije prvog stranog jezika, kao drugi, mogu birati između francuskog i talijanskog.

-Pri upisu u prve razrede, roditelji u dogovoru sa svojom djecom zaokružuju i odabir jezika, što škola u pravilu poštuje. Od ove školske godine, francuski ili talijanski mogu se učiti i kao fakultativni predmeti, što je rezultiralo skupinama učenika koji uče čak četiri strana jezika – napominje pedagoginja Marković.

Francuski kao izbor

Francuski je na popisu predmeta i u bjelovarskoj Ekonomskoj i birotehničkoj školi, čime je učenicima omogućeno učenje tri strana jezika. Primjerice, učenici koji upisuju program za zanimanje upravni referent, imaju i obvezna dva strana jezika, pojašnjava ravnatelj prof. Vojislav Kranželić.
-Engleski jezik ima gotovo apsolutni primat u kategoriji prvog stranog jezika, a njemački u značajno manjoj mjeri. Stoga učenici kao drugi jezik mogu birati francuski ili jedan od dva jezika koji su im u osnovnoj školi bili izborni. Šteta je što su iz našeg školskog sustava gotovo iščeznuli ruski, i posebice francuski jezik. Rezultat je to pogrešne politike i procjene – zaključuje ravnatelj Kranželić.
Spala knjiga na dva slova!

Pretjerano zanimanje za učenje bilo kojeg dugog stranog jezika osim engleskog, u posljednje vrijeme ne bilježe ni u bjelovarskom Pučkom otvorenom učilištu, potvrđuje za Bjelovarac ravnatelj Slobodan Kaličanin.

-Premda nudimo programe učenja engleskog, njemačkog i talijanskog jezika, za potonji se javio premali broj polaznika, a bilježimo i pad zanimanja za njemački jezik. Za učenje španjolskog, primjerice, imali smo svega dva upita. Pad zanimanja za učenje velikih svjetskih jezika je sasvim nerazumljiv, tim prije što smo prije svega pet godina imali veliku skupinu polaznika za školu ruskog jezika. Tržišno gledano, svakako mu nije mjesto u „zapećku“, kao nii francuskom, jednom od službenih jezika EU – kaže Kaličanin.