BJELOVAR – Hrvati su najzabrinutiji narod u Europi kada je riječ o prijevarama s hranom, pokazalo je to posljednje ispitivanje Europske agencije za sigurnost hrane, ali kada nas se pita što poduzimamo da nas varaju manje, sliježemo ramenima. Da padamo već na prvoj, osnovnoj i nama lako dostupnoj provjeri hrane koju unosimo u organizam, potvrđuju u Službi za zdravstvenu ekologiju pri županijskom Zavodu za javno zdravstvo.

U njihovim laboratorijima raste broj uzoraka koje ispituju kada su u pitanju domaći proizvođači, ali ukupne brojke su još uvijek jako daleko od zadovoljavajućih, unatoč činjenici da analize u prosjeku ne stoje više od 200 kuna. Naši laboratorijski stručnjaci u cijeloj godini obave svega 500-tinjak mikrobioloških analiza hrane, s tim da su među njima i one obvezne koje, primjerice, moraju napraviti dva puta godišnje i sve školske kuhinje, kao i one koje naloži sanitarna inspekcija. Dakle, u tom slučaju jasno je o kakvoj se mizeriji radi.

Rijetki savjesni

Da domaći proizvođači koji obično sve svoje nude ili na kućnom pragu ili na tržnici i nisu baš zainteresirani znati kakve bakterije i u kojoj količini kolaju njihovim voćem i povrćem ili pripravcima od istih, potvrđuje voditeljica Službe Ljiljana Jarčov.
– Ima sve više savjesnih proizvođača i oni donose po nekoliko svojih namirnica ili proizvoda od njih, dok mnogi drugi to ne rade nikada. Jedna gospođa upravo je zatražila analizu proizvoda od aronije jer joj se činilo kako ove godine nije kvalitetna kao prošle i utvrdili smo da joj proces pasterizacije nije uspio.

U drugoj analizi, nakon što je vjerojano dezinficirala stroj i ostalo, nalaz je pokazao kako je sve u redu i tako je spriječila veliku štetu jer, da je išla dalje u veću proizvodnju, sve bi joj se pokvarilo – priča Jarčov. Drugi par problema je i činjenica da naši uzgajivači znaju ono što raste u njihovim povrtnjacima zalijevati vodom upitne kvalitete. I kada je riječ o vodi iz distribucijskog sustava, na bjelovarskom području nema razloga za nikakvu zabrinutost, no s bunarskom je sasvim druga priča. Priličan je problem ona koja se miješa s fekalnim vodama.

Certifikat najsigurniji

– U jednom slučaju smo utvrdili da je s tako zagađenom vodom uzgojena zelena salata. Nalazi naših analiza nisu obvezujući, ali mi ih osim naručitelju, dakle proizvođaču, šaljemo i sanitarnoj inspekciji pa na taj način oni koji žele mogu dobiti povratnu informaciju o zdravstvenoj ispravnosti hrane koju kupuju – ustvrđuje Jarčov. No, priznaje da ni ona sama kod kupnje proizvoda na tržnici, koje ipak radije odabire nego one u trgovačkim centrima, ne traži nikada nikakve analize. Donekle sigurnim drži certifikat “Proizvod hrvatskog seljaka” koji je na bjelovarskoj tržnici upravo dobilo 42 domaćih proizvođača.
– Neka inspekcija mora izaći na teren da se dokaže da je to zaista domaći proizvod i meni je to jamstvo. Imamo sreću da je naš okoliš još uvijek ekološki dosta čist. Ti certifikati su donekle jamstvo da je netko provjerio namirnice i da su proizvedene u našem podneblju, da nisu, primjerice, iz Ukrajine i s tla koje je ozračeno – zaključuje Jarčov.

Trovanje svatovskom hranom

Koliko opasno može biti konzumiranje zatrovane hrane pokazalo se već nekoliko puta. Najbolje to ilustriraju primjeri svadbenih svečanosti koje su i u našem kraju znale završavati masovnim trovanjem gostiju. Za one osjetljivijeg organizma pogubnima su se pokazale i manje porcije grah salate. Na sreću, nitko nije smrtno stradao, ali dehidracije organizma ne treba nikada olako shvaćati. Na području Bjelovara pak ostat će zapamćeno masovno trovanje svatovskih gostiju koji su prije nekoliko godina završili u bolnici nakon svadbenog pira u Brezovcu i Narti. Kasnije je potvrđeno kako su „pokupili“ salmonelu skrivenu u jajima, sladeći se termički neobrađenim kremama u tortama i kolačima. Premda ovakva masovna „trovanja“ na širem bjelovarskom području već dulje vrijeme nisu zabilježena, to nikako ne znači da su zaraze ovom bakterijom, tzv. salmoneloze, nestale s popisa dijagnoza zbog kojih je neizbježno višednevno bolničko liječenje.

Ispravnost hrane u brojkama
200
Toliko kuna u prosjeku stoji analiza namirnica u HZJZ-u
500
Približan broj analiza koju godišnje obave županijski stručnjaci
2
Toliko puta godišnje hranu moraju kontrolirati škole