Proteklih je dana ponovno aktualizirana inicijativa o ugradnji liftova u sve stambene zgrade s više od četiri kata. Ponovno su krenule i priče o fantomskim europskim fondovima iz kojih se navodno sufinancira upravo ugradnja liftova, unatoč tome što je prije mjesec dana eurozastupnica Biljana Borzan istaknula da od toga neće biti ništa. No, da se ugradnja liftova i sufinancira, Bjelovarčanima bi to malo značilo jer je u većini stambenih zgrada u Bjelovaru nešto takvo gotovo pa nemoguće.

-Već odavno kruže priče da će Europska unija sufinancirati izgradnju liftova u stambenim prostorima, no do danas nikakav natječaj takvog tipa nije raspisan i ne postoji nikakva provjerena informacija hoće li se tako nešto uopće i dogoditi – istaknuo je Mario Brestovečki, direktor “Beminga”, bjelovarske tvrtke za upravljanje stambenim zgradama.

Ozbiljan pothvat

-Unatoč tome što nema nikakvih najava o tom navodnom natječaju, proteklih smo godina baš zbog eventualne mogućnosti ugradnje lifta obišli dvadesetak stambenih zgrada u Bjelovaru. Pokazalo se da je u velikoj većini zgrada ugradnja liftova fizički ili nemoguća ili jako teško ostvariva pošto su gotovo sve te zgrade građene na način da nikada nije ni bilo predviđeno da bi se u njih mogao ugraditi lift. Dobar dio zgrada obišli smo i s ljudima koji se bave ugradnjom liftova i njihovo je mišljenje da se gotovo u niti jednoj zgradi ne bi odlučili za taj pothvat – otkrio je Brestovečki i dodao da bi ugradnja liftova za dobar dio zgrada i njihovih stanara osim značajnih financijskih izdataka zahtijevala i opsežne građevinske radove.

-U nekim zgradama ugradnja liftova podrazumijevala bi i takve građevinske zahvate da bi se moralo raditi i po pojedinim stanovima, a pitanje je bi li stanari pristali na to. Također, ugradnja lifta u stambenu zgradu zahtijeva i konsenzus svih stanara i svi bi morali biti suglasni da se uopće kreće u ugradnju lifta. Bez obzira na eventualno sufinanciranje od strane fonda, ministarstva ili Europe, treba znati da je ugradnja lifta iznimno skupa – kazao je Brestovečki i dodao da ako ikada i dođe do toga da će se sufinacirati ugradnja liftova, dobar dio troškova past će na same stanare.

Skupa investicija

-Već sama izrada projektne dokumentacije za ugradnju liftova je iznimno skupa i opsežna, a gdje je još i sama izgradnja. U velikoj većini slučajeva to bi koštalo i po 500 ili 700 tisuća kuna, što bi dobrim dijelom morali platiti sami stanari. To kao da svi zaboravljaju – zaključio je Brestovečki.

 

Atomska skloništa umjesto liftova

Stambene zgrade u kojima su odmah pri izgradnji ili naknadno ugrađeni liftovi u Bjelovaru gotovo da se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Tu je svakako neboder na bjelovarskom Korzu, kao i jedna od “crvenih” stambenih zgrada u Franjevačkoj ulici. Svi ostali najveći bjelovarski stambeni kompleksi građeni su još u prošlom, socijalističkom sistemu, kada se očito puno više pažnje obraćalo na eventualni nuklearni rat pa su se ugrađivala atomska skloništa, nego na činjenicu da bi u tim zgradama mogla stanovati i neka osoba s invaliditetom, kojoj bi lift bitno olakšao život.
-Uz ove dvije zgrade, liftovi postoje u još ponekoj stambenoj zgradi koja je relativno nedavno izgrađeno. Recimo ni najveći stambeni kompleks u Bjelovaru, naselje kralja Zvonimira nema liftova, a ugradnja lifta ondje bi bila iznimno komplicirana jer bi se ne samo u svakoj od pet zgrada morao ugrađivati zaseban lift, već bi se lift morao raditi na polukatu, a nalazio bi se tik uz ulazna vrata pojedinih stanova – istaknuo je Brestovečki.