Iako su u posljednje vrijeme naslovnice medija pune optimističnih naslova o gotovo nevjerojatnom padu broja nezaposlenih koji je sada već na povijesno najnižim razinama, onaj za život mnogo bitniji podatak, podatak o broju zaposlenih osoba, malo je teže pronaći jer tu vrstu statistike Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi. Ustvari, unatoč silnoj gomili institucija, ona koja bi bila zadužena za “prebrojavanje” zaposlenih osoba ne postoji, pa je podatak koji bi bio najbliži realnom stanju onaj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Kao je poznato, globalna kriza započela je 2008. godine, u većini država trajala je dvije godine, a u Hrvatskoj čak šest. Tek od 2014. godine bilježimo pozitivne trendove u većini glavnih kategorija poput broja nezaposlenih, investicija, profitabilnosti poslovanja i slično, no još uvijek se nismo vratili na razinu 2008. godine, pogotovo ne u onom glavnom segmentu, broju zaposlenih osoba.

Kontinent se oporavlja sporije od Jadrana

Krajem prošle godine, naime, u Hrvatskoj je bilo zaposleno čak 152 tisuće osoba manje nego 2008. godine, pri čemu je kontinentalna Hrvatska “stradala” mnogo više od Jadranske. Bjelovarsko-bilogorska županija po svojim gospodarskim pokazateljima, prvenstveno zbog prevelike izloženosti poljoprivredi, u društvu je slavonskih županija, što znači da se sporije oporavlja od ostatka Hrvatske.

Od 2008. do 2016. godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije nestalo je čak 7.769 radnih mjesta, pa ih je umjesto 37.644 krajem 2016. godine bilo 29.875. Unatoč dakle, gospodarskom oporavku koji je započeo 2014. godine, mi danas imamo petinu radnih mjesta manje nego što smo imali prije gospodarske krize. Utjehe radi, broj nezaposlenih osoba u spomenutom razdoblju ipak se smanjio za 867 osoba, pa ih je krajem 2016. godine bilo 9.448, a danas ih je čak i manje od osam tisuća. Kada se sve oduzme i zbroji, “nestalo” je oko sedam tisuća osoba, od kojih su neke posao pronašle u nekim drugim županijama ili Gradu Zagrebu, a neke izvan granica Lijepe naše. Dakako, u računicu se mora unijeti i podatak o negativnom prirodnom prirastu, što ustvari znači da u Hrvatskoj, pa i na području naše županije, svake godine umre 600-tinjak osoba više nego što ih se rodi, a to pak utječe i na broj radno sposobnih osoba.

 Sve veća razlika između županija

Podatke o broju zaposlenih osoba analizirali su i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u upravo objavljenoj poprilično detaljnoj gospodarskoj studiji o hrvatskim županijama. Njihovi stručnjaci naglašavaju da se iz stopa registrirane nezaposlenosti može primijetiti da je razlika između županija i dalje vrlo visoka.

– U 2016. godini raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko-podravska županija) stope iznosio je 24,5 postotnih bodova, što je bilo nešto više nego prije krize. Na pad stope nezaposlenosti svih županija utjecao je veći par broja nezaposlenih (koji je dijelom povezan i s demografskim i emigrantskim kretanjima), dok niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja – zaključuju u HGK