Gdje li zapelo s izgradnjom prve hrvatske geotermalne elektrane, one koja je trebala niknuti u Velikoj Cigleni pored Bjelovara, pitaju se Bjelovarčani uslijed izostanka informacija o projektu “teškom” na desetke milijuna eura. Jesu li turski investitori odustali? Hoće li se topla voda u Cigleni ohladiti?

Pitanja su to koja Bjelovarčane, čini se, muče gotovo jednako kao i investitora Dragana Jurilja, suvlasnika tursko-hrvatske tvrtke Geoen, investitora.
– Neizvjesnost koja nastaje zbog hrvatske administracije konstantno čine strane ulagače nervoznim i otežava njihove brže odluke za ulaganje. No, bez obzira na to, naši turski partner nisu odustali od projekta, iako radovi teku malo izvan zacrtanog plana i programa – govori Jurilj dodajući kako je 90 posto opreme potrebne za izgradnju geotermalne elektrane već stiglo. Sâma geotermalna elektrana nije dovršena zbog toga što se u međuvremenu, na zahtjev turskog partnera, nekoliko puta morala mijenjati građevinska dozvola.

 Povećana snaga

Podsjetimo, zbog novih saznanja o snazi najtoplijeg geotermalnog izvora u Europi, do kojih se došlo nakon testiranja obavljenog još u lipnju 2015. godine, umjesto prvotno predviđenih 4,71 MWel, izmjene građevinske dozvole od rujna 2015 godine omogućile su povećanje na 10 megavata električnih. Nakon toga, tursko-hrvatski investitori zatražili su da se proširi obuhvat gradnje elektrane zbog čega je u Gradu Bjelovaru trebalo provesti proceduru izmjena i dopuna prostornog plana, kao i nove izmjene i dopune građevinske dozvole, zbog potrebe za povećanjem građevinskog područja za gradnju elektrane sa 2,2 na 5,5 hektara.
– Moj partner g. Muharrem Balat u Turskoj posjeduje pet geotermalnih elektrana ukupne snage 75 MWel i zahvalan sam mu jer je odlučio investirati u Hrvatsku. Kroz ovaj projekt on donosi svoj “know how”, prihvaća rizike i dobrobiti ovog projekta te se odvažio suočiti sa hrvatskom administracijom i izazovima kako bi ovaj projekt vidio svjetlo dana. Ovaj pilot projekt trebao bi dokazati da Hrvatska leži na ogromnom i neiskorištenom, ali upotrebljivom geotermalnom potencijalu koji se ponekad čini da je nezasluženo zanemaren energetskim strategijama RH – poručuje Jurilj.

Izvanredni izbori usporili radove

No, na državnoj razini također je došlo do određenog zastoja uslijed transformacije Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u Ministarstvo državne imovine, nakon izvanrednih parlamentarnih izbora održanih u rujnu prošle godine. Naime, dvije zemljišne čestice na kojima se planiralo proširenje građevinske zone nalaze u vlasništvu RH.
– Nadamo se da rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s RH neće zaustaviti radove jer rok da se elektrane stavi u operativni rad je samo još 11 mjeseci, nakon čega ističu dozvole i prethodni status povlaštenog proizvođača električne energije. Dodatno, Geoen temeljem prava služnosti s RH treba riješiti i imovinsko-pravne odnose na desetak zemljišnih čestica na trasi cjevovoda koja spaja proizvodne i utisne geotermalne bušotine nakon čega treba još i ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju tog cjevovoda, ali taj se postupak vodi pri Ministarstvu graditeljstva i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike – objašnjava Jurilj.

 HEP izgradio trafo-stanicu

Na lokacijama na kojima su riješeni imovinsko-pravni odnosi, pak, građevinski radovi izvode se bez problema. Trafo-stanica koju gradi Hrvatska elektroprivreda za prihvat električne energije koja će se proizvoditi u Cigleni izgrađena je, a sada ju je potrebno “napuniti” opremom. Dragan Jurilj nada se da će geotermalna elektrana u probni rad biti puštena otprilike krajem ove godine, ali i izražava zabrinutost zbog kratkog roka od 11 mjeseci koji je ostao do isteka dozvola i isteka prethodnog statusa povlaštenog proizvođača električne energije.
Ako bilo što od sada nadalje pođe po zlu ili se bude iz bilo kojeg razloga odugovlačilo sa realizacijom moglo bi doći do ozbiljne ugroženosti realizacije projekta, upozorava.
– Vrijednost investicije gradnje geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, zajedno s rudarsko-geološkim radovima, iznosi 60 milijuna eura. Bez obzira na visoke početne troškove i visoke rizike koje ulagači u geotermalnu energiju imaju, dugoročno je isplativo ulagati u gradnju geotermalnih elektrana. Jednom kada se utvrde rezerve i dokaže geotermalni potencijal trošak proizvodnje električne energije u postrojenju u kojem kao pogonsko gorivo koristite vruću vodu je višestruko niži od troška proizvodnje struje iz plina ili ugljena kao pogonskog goriva. Pritom dobrim dijelom i plin i ugljen uvozimo, pa uz visoke troškove proizvodnje imamo i odljev novca iz države. Geotermalna energija je naš vrijedni domaći resurs koji ne uvozimo i stabilan je izvor energije za elektroenergetski mrežu. Novac od eksploatacije ostaje u državi i ravnomjerno ge dijele lokalna zajednica, županija i ministarstvo – ističe Dragan Jurilj