Malo po strani od vinogaradara i voćara ostali su pčelari koji su pretrpjeli katastrofalne štete kada je riječ o bagremu, najvažnijoj sorti meda u ovim krajevima. Mraz je tu pašu potpuno uništio.

-Obišli smo teren i posali dopis našem matičnom savezu kako bi se to uvrstilo u odluku o elementarnim nepogodama i procjenama šteta. Mi ocjenjujemo da je u nizinskim krajevima bagrem uništen stotinu posto, a na povišenim terenima od 60 od 70 posto. Ta stabla uopće neće mediti i pčele neće imati nikakve koristi od tih stabala- upozorava Milana Jantolek, predsjednik Pčelarske udruge Bilogora iz Bjelovara. Za pčelare se time ponavlja jedna od najgorih godina u povijesti pčelarstva, a to je bila 2014. kada je izgubljeno devedeset posto potencijalnih količina meda.

-U slučaju bagrema to je sigurno tako i do kraja svibnja ćemo znati je li ipak dio stabala preživio mraz. Kako će biti sa drugim pašama također treba još pričekati, no sigurno je da će pčelari ove godine puno više seliti svoje pčele u potrazi za pašom. I oni koji imaju i oni koji nemaju kamione jer treba misliti i na iduću godinu i spasiti pčele u košnicama da ne propadnu zbog manjka paše -napominje Milan Jantolek i dodaje kako se može očekivati blagi porasta cijena meda ali i što je još pogubnije, daljnji rast uvoza meda koji je i do sada bio glavni problem domaćim pčelarima.

Imali smo mraz, pa je potom došao led i gdje god je padao napravio dodatnu štetu i s sada valjda još treba doći poplava ili požar da kompletiramo nevolje. Mraza ipak više ne bi smjelo biti obzirom da smo već duboko u svibnju – kaže Mirko Bedeković, povrćar iz Šandrovca i jedan od brojnih županijskih poljoprivrednika koji su stradali od vremenskih nepogoda u zadnja dva tjedna. Pravi razmjeri i visina štete se još zbrajaju no jasni je da će biti golema, sa širim posljedicamaza sve građane, ne samo poljoprivrednike koji su bili na prvoj crti udara. Uništeni vinogradi, usjevi ali i povrtnjaci vode prema rastu cijena svih poljoprivrednih proizvoda i još više otvaraju vrata ionako prekomjernom uvozu. Pogled na nasade koji su stradali ne budi puno optimizma.

Pola nasada propalo

-Imam razne vrste povrća na oko jedne rali površina, dio je pod plastenikom, i polovica nasada je stradala od mraza i to teško. Led koji je padao nakon mraza na sreću nije zahvatio Šandrovac ali nije da bi više imao što uništiti. Meni je najviše stradao grah koji će se teško oporaviti, te kukuruz šećerac od kojeg smo očekivao najbolje prihode. Paprika bi se trebala oporaviti od mraza ali na to još treba pričekati – kaže Bedeković i dodaje kako ne očekuje puno od proglašene elementarne nepogode i eventualne naknade štete. Država za takve slučajeve u pravilu nema novca i nekih pet posto od procijenjene štete koliko se eventualno može isplatiti na razini je socijalne pomoći. Bjelovarsko – bilogorska županijia je odradila domaću zadaću i učinila što je potrebno kako bi se ipak osigurala bar nekakva nada da će se seljacima nadoknaditi dio golemih šteta, ne samo iz državne blagajne.

-Ja sam se čuo i s ministrom poljoprivrede i on je rekao da se ovog trenutka rade napori da se da jedan zajednički zahtjev nekoliko država, pošto nije samo Hrvatska pogođena time, uputi prema Europskoj uniji. Mislim da je to i jedina šansa za izvjestan povrat za nastalu štetu. Znamo da je obično naknada štete od Vlade, odnosno Sabora možda tri do pet posto, a na ovaj način iz europske blagajne možemo očekivati da bi naši poljoprivrednici dobili znatniju naknadu- rekao je župan Damir Bajs koji je proglasio elementarnu nepogodu za cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju.