Ovogodišnja paša bagrema ovih se dana primakla svom kraju pa je samim tim pred pčelarima i vrcanje meda. Ove godine će to učiniti s optimizmom je nakon nekoliko slabih sezona, ovoga puta očekuju dobar prinos.

-Bagremova paša je u našim krajevima ujedno glavna i najozbiljnija s najviše prinosa. Za razliku od prethodne dvije, ova godina je zaista zadovoljavajuća. Bagrema ima zaista puno, no i tu valja biti oprezan budući da mladi bagrem nema nektara, a k tome se trebaju poklopiti i temperatura i vlaga zraka da bi došlo do medenja. Ove godine uvjeti su bili zadovoljavajući pa po košnici očekujem i 20 kilograma bagremova meda, a ukupno očekujem oko tonu i pol bagrema što je neusporedivo s prošlogodišnjih 200 kilograma – napomenuo je Pave Ljubičić iz Novoseljana čiji se pčelinjak nalazi u Kašljavcu, malenom naselju na području Općine Šandrovac. Inače, obitelj Ljubičić se pčelarstvom počela baviti prije tri godine kada su u priču s pčelama krenuli sa svega pet košnica. Kako je pojasnio naš sugovornik, budući da se bave voćarstvom pa na hektar i pol imaju zasađene jabuke, iz godine u godinu su košnice za oprašivanje posuđivali od prijatelja. Na kraju su im je isti taj prijatelj poklonio dvije košnice, a tri su kupili i tako je sve započelo, a kroz tri godine su došli do brojke od čak 110 košnica.

 Povećanje proizvodnje

-Upisao sam pčelarsku školu koju je sufinancirala Bjelovarsko-bilogorska županija gdje sam kroz 120 sati zaista puno naučio. Kako smo se pčelarstvom odlučili intenzivno baviti, ušli i u jednu kreditnu liniju budući da su potrebna velika ulaganja jer je oprema zaista skupa. No vjerujem da će naš trud, ali i sva pažnja i ljubav koju smo do sada poklanjali našim pčelama ove godine uroditi plodom – kazao je naš sugovornik te dodaje kako je sada prvo pred njima rad na povećanju broja košnica.

-Budući da nam je cilj proizvodnju još povećati, sada pripremamo pčele na razdvajanje kako bismo od jedne košnice dobili dvije. Također, sada je vrijeme kada pčela ventilira med kako bi se izbacio višak vlage. U trenutku kada ćemo imati više od dvije trećine poklopljenih saća u okviru, med će biti spreman za vrcanje. Važno je naglasiti kako pčela ne može napraviti loš med, već njega rade pčelari. Treba pričekati da pčela odradi svoje, da izventilira med, zatvori saće i tek tada na red dolaze pčelari – pojasnio nam je početkom proteklog tjedna Ljubičić dodavši kako nakon bagrema ne rad dolaze i paše lipe i kestena zbog čega će dio svojih košnica prenijeti u u druge krajeve naše županije.

 Plasman na tržnici

Kada je riječ o samom plasmanu meda, Ljubičić napominje kako je otkupna veleprodajna cijena dosta niska te za bagrem iznosi između 20 i 25 kuna po kilogramu.

-Prije tri godine, kada je sezona bila dobra, stigli su otkupljivači iz Njemačke koji su med otkupljivali po povoljnim cijenama te su plaćali odmah. No nažalost, na veleprodajne cijene utječu cijene uvoznog meda koji se kvalitetom ne može mjeriti s našim domaćim, ali zato smanjuju cijenu našeg. Ipak ljudi sve više prepoznaju i cijene kvalitetu domaćeg meda pa sve više kupuju na tržnici i kućnom pragu – zaključio je Ljubičić koji i sam svoj med prodaje na bjelovarskoj Gradskoj tržnici i kućnom pragu u Novoseljanima.