S prvim hladnijim danima približava se sezona grijanja u stambenim zgradama priključenima na kotlovnice koja službeno počinje 15. listopada ili ranije ukoliko je izmjerena temperatura u 14 sati tijekom tri uzastopna dana manja od 12 stupnjeva celzija. Kako je u većini zgrada ugrađena oprema za mjerenje potrošnje, odluka o početku grijanja je na stanarima čiji radijatori mogu postati toplijima i prije, ali i nakon ovog roka. Za mnoge stanare stambenih zgrada kojima je plin sa sadašnjom cijenom kubičnog metra od 2,75 kuna s PDV-om jedini energent s kojim dočekuju predstojeću zimu, to znači i povećane račune kojima pokušavaju doskočiti štednjom, i to ponajprije ugradnjom individualnih ložišta koja su, po riječima direktora Beminga Marija Brestovečkog, postala svojevrsnim trendom među potroščima.

Obveze prema kotlovnicama

-Postoji odluka Ustavnog suda prema kojoj stanari nisu dužni plaćati kotlovnicu ukoliko ugrade individualno ložište odnosno bojler. Ali, ostaju obveze plaćanja zajedničkih troškova pričuve vezanih uz kotlovnice sve dok je i jedan stan priključen na ovo postrojenje. Uz to, distributer plina uvjetuje projektiranje novih ložišta za cijelu zgradu, a ne pojedinačno pa ako većina stanara odabere etažno grijanje, njima i dalje ostaje obveza plaćanja servisiranja kotlovnica koje su manje-više u lošem stanju. Ugradnjom bojlera računi će vjerojatno biti niži, ali uz veću potrošnju. Ukoliko je u projekciji 50 stanova s toliko novih ložišta po 24 kilovata, što iznosi jedan megavat, s jednom kotlovnicom isti se broj domova grije sa 300 kilovata. Bez obzira što dio stanara ima svoju računicu u etažnom gijanju, držeći kako će nova investicija donijeti uštedu, daleko su isplativija ulaganja u energetsku obnovu jer je u ovom slučaju riječ samo o preraspodjeli troškova – kaže Brestovečki.

Jedan od primjera kako osjetno „skresati“ račune za grijanje je potez dijela stanara Naselja kralja Zvonimira koji su uložili novac u vlastitu kotlovnicu, kako bi se odvojili od sadašnje čija je zastarjelost bila razlogom visokih računa.

„Čudo“ u Zvonimirovom naselju

-To je dugoročno rješenje i dobra ilustracija drugačijeg stanarskog promišljanja. Ukupna vrijednost postrojenja iznosi 4,5 milijuna kuna od čega će se 2,8 milijuna osigurati iz EU fonda, dok će povećanje stambene pričuve zbog kredita biti znatno manje u odnosu na razliku potrošnje plina. Prema našim procjenama, stanovi će zbog ovakvog ulaganja koje uključuje i solarne panele koji će tijekom ljeta osiguravati besplatnu toplu vodu, postizati višu cijenu i do 100 eura po „kvadratu“ – dodaje Brestovečki.
Istodobno, polako se „stišava“ i poprilično burna priča o razdjelnicima s obzirom da većina stanara šalje pozitivne signale nakon njihove ugradnje. Potvrđuje to i podatak o 30 posto manjim računima korisnika priključenih na kotlovnice, a do sada je ugrađeno oko tisuću ovih uređaja.