Rudna renta prijašnjih je godina bila stavka na prihodovnoj strani proračuna zbog koje su načelnici pojedinih općina u čije je proračune novac sjedao zadovoljno trljali ruke. Novac je to koji je oduvijek namijenjen za kapitalna ulaganja poput izgradnje infrastrukure, cesta i sl., no u posljednje vrijeme izvor je to koji je financijski neusporedivo tanji nego ranijih godina. Prema riječima načelnika Severina Žarka Žgele, upravo se ova općina suočava s najvećom rupom u proračunu zbog ove stavke na području čitave županije. Kako pojašnjava, nekada je iz rudne rente mjesečno na severinski račun sjedalo između 80 i 120 tisuća kuna, dok je u posljednje vrijeme taj iznosi i deset puta manji pa iznosi između 16 i 23 tisuće kuna u 2016. godini.

Golema razlika

-Razlika je zaista golema. Nekada smo dobivali 1,2 milijuna godišnje, a sada tek oko 250 tisuća kuna. Ranijih godina je rudna renta iznosila pet posto vrijednosti proizvedene nafte i plina pri čemu je lokalna samouprava dobivala 2,5 posto, županija jedan posto, a država 1,5 posto. Nakon niza sastanaka uspjeli smo taj postotak povećati na deset posto od kojih tri posto dobiva lokalna samouprava, dva posto županija, a pet posto država. Unatoč tom povećanju, iznos same rente je pao, a razlozi su različiti, od smanjenja cijene barela nafte do drugačijeg načina izračuna. Naime, nekada se renta obračunavala prema litraži, a sada prema površini naftnih polja na prostoru pojedine općine. No više ne dobivamo podatke o „izvučenoj“ sirovini, već samo koliki je iznos rente za taj mjesec – pojašnjava Žgela. Ipak, ističe kako nastalu rupu od otprilike milijun kuna krpaju novcem koji na općinski račun sjeda iz državnog proračuna.
-Prošle godine uskočila je država pa smo tromjesečno dobivali 157 tisuća kuna. To znači da smo lani ukupno dobili 630 tisuća kuna za kapitalna ulaganja, no kada se sve zbroji i oduzme minus u općinskom proračunu ipak ostaje – zaključuje Žgela.