Ministarstvo poljoprivrede prošloga je tjedna obavijestilo potrošače kako je s polica Kauflanda povučena popularna „Katy“, bijela čokolada s kokosom od stotinu grama poljskog proizvođača, radi utvrđene prisutnosti bakterije salmonella spp. Bila je to tek jedna u moru medijskih vijesti kojima je od protekle godine preplavljena hrvatska javnost. Pri tomu se, osim straha od opake zaraze, nedvojbene nameću i pitanja, radi li se o „izvanrednom stanju“ izazvanom ekstremnom aktivnošću ove bakterije ili pooštrenim kriterijima mjerodavnih službi zaduženih za redovitu kontrolu koje su daleko proširile lepezu namirnica kojima se hranimo.

Opasne posljedice

A kako se sa salmonellom nije uputno „igrati“, govore nedavni slučaj peteročlane obitelji iz Bregane čiji je petogodišnji sin od posljedica zaraze preminuo, kao i onaj iz svibnja ove godine kada je najmanje 50 osoba završilo u bolnici u Vinkovcima zbog sumnje da su se zarazili salmonelom u svatovima. Na području Bjelovara pak ostat će zapamćeno masovno trovanje svatovskih gostiju koji su prije nekoliko godina završili u bolnici nakon svadbenog pira u Brezovcu i Narti. Kasnije je potvrđeno kako su „pokupili“ salmonelu skrivenu u jajima, sladeći se termički neobrađenim kremama u tortama i kolačima.

Premda ovakva masovna „trovanja“ na širem bjelovarskom području već dulje vrijeme nisu zabilježena, to nikako ne znači da su zaraze ovom bakterijom, tzv. salmoneloze, nestale s popisa dijagnoza zbog kojih je neizbježno višednevno bolničko liječenje.
Štoviše, zaraze su postale dijelom svakodnevlja, koje je voditeljica Odjela za infektologiju bjelovarske Opće bolnice dr. Maja Majetić-Sekovanić slikovito opisala koristeći se dijelom biblijske sintagme – „to je postao kruh naš svagdašnji“!

-Salmoneloze su neprestano prisutne te gotovo nema dana, a da na bolničkom odjelu nemamo barem jedan takav slučaj. Zaraze su konstantne, tijekom čitave godine, no srećom, do sada nismo zabilježili niti jedan smrtni slučaj. Zavisno od cjelokupnog stanja organizma, pacijenti na bolničkom liječenju u prosjeku provedu pet, do šest dana. Rizične skupine i plodno tlo za zarazu, svakako su osobe oslabljenog imuniteta te oni koji već boluju od neke bolesti probavnih organa – kaže dr. Majetić-Sekovanić.

 Ugostiteljska disciplina

Najsvježija iskustva o kojima doznajemo u Službi ekologije županijskog javnog zdravstva, govore kako primjerice, u djelokrugu njihove mjerodavnosti kontrole namirnica, imaju sve riječi hvale. Naša sugovornica, koja se zbog odsutnosti šefice Službe, nije željela javno predstaviti, napominje kako su pod njihovim stalnim nadzorom ugostitelji koji se bave pripremom hrane. Dodaje kako posljednjih nekoliko godina, kod ni jednoga od njih, nisu pronašli prisutnost ove bakterije u bilo kojoj prehrambenoj namirnici, što bi se u protivnom zasigurno negativno odrazilo na njihovo poslovanje ali i cjelokupni ugled. Stoga je najveća odgovornost i sprječavanje zaraze, u najvećoj mjeri u rukama samih građana.

Malo je znano, kako se salmoneloza, kaže naša sugovornica, može „pokupiti“ i zbog neoprane daske za sjeckanje na kojoj režemo luk za salatu, a prije toga je na njoj stajalo meso u kojemu može biti bakterija. No stručnjaci se slažu kako su sprječavanje i prevencija salmoneloza izuzetno teški. Kod rukovanja hranom važni su čišćenje, kuhanje i hlađenje te tzv. križna kontaminacija, prijenos bakterija iz hrane na druge namirnice. Ruke, posuđe i daske za rezanje treba prati toplom vodom i deterdžentom prije i nakon rukovanja sirovim mesom, morskom hranom i jajima, te prije jela. Na originalnom pakiranju hrane treba pripaziti na rok uporabe i pridržavati se uputa o čuvanju. Nakon kupovine, lako pokvarljivu hranu treba u što kraćem roku pospremiti u hladnjak jer se može pokvariti i pri dužem transportu do kuće.

U ugostiteljskim objektima pak, prednost treba dati toplim jelima koja se pripremaju neposredno prije obroka. Jela koja zahtijevaju toplinsku obradu su sigurnija od primjerice hladnih salata.