Seljaci sade, a divlje svinje se goste! Tako bi se najkraće mogao opisati žestoki rat poljoprivrednika s ovom divljači koja im godinama uništava ljetinu i mlade nasade. Premda za saveznike imaju lovačke udruge i županijski Lovački savez, kao i regulativu Zakona o lovstvu, u ovome ratu nema pobjednika, niti mu se nazire kraj. Goleme štete, primjerice, na nasadima kukuruza u dozrijevanju ili netom posađenog mladog krumpira najviše trpe vlasnici zemljišta na rubnim područjima šuma, na kojima se slade krda divljih svinja koje su nerijetko u stanju poharati i do 80 posto usjeva.

Visoke premije osiguranja

Što iza takve pustoši preostaje seljacima, otkriva nam Mato Kovačević, tajnik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije.
-Zakon o lovstvu je u tome dijelu nedvojbeno na strani oštećenih. Naime, svaka lovačka udruga ili lovozakupnik dužni su s osiguravajućim društvima sklopiti ugovor o osiguranju, s čije će se police isplatiti počinjena šteta. Radi se o visokim iznosima premija, što potvrđuje i podatak kako 43 županijska lovišta za tu namjenu godišnje izdvajaju oko milijun kuna – kaže Kovačević.
Napominje kako se polovica potrebnog iznosa sufinancira iz županijskog proračuna. No, kako je lovačkim udrugama i pod ovakvim uvjetima sve teže podmirivati troškove polica, Kovačević dodaje kako se pokušavaju iznaći mogućnosti odabira ponuda jedne, najpovoljnije, osiguravajuće kuće s kojom bi surađivale sve udruge, što bi u konačnici rezultiralo nižom cijenom osiguranja.
Kako divljač ne bi ulazila u njive, lovci vlasnicima daju posebna kemijska sredstva, tzv. repelente za odbijanje i obranu obradivih površina od divljih svinja, srna, jelena i zečeva. No, sudeći po gorkim iskustvima poljoprivrednika, „kemija“ nije urodila plodom.
Kako po jednoj njivi divlje svinje mogu uništiti i do dvije tone kukuruza, vidjevši da vrag šalu bere, lovci nerijetko posežu i drugim mjerama zaštite.
-Pokraj kontrole i sprječavanja prelaska propisanog fonda matičnih stada, što se regulira odstrelom, neke lovačke udruge kupuju zemljišta na rubnim područjima šuma ili ih uzimaju u zakup, što se na nekim područjima pokazalo isplativije nego vlasnicima podmirivati štetu. Bilo je i slučajeva kada je poljoprivrednicima isplaćena materijalna šteta i do 100 tisuća kuna – kaže Mato Kovačević.

Opasnost na cestama

No, lovcima ne zadaje brigu samo divljač na seoskim njivama, već i na lokalnim prometnicama uz rubove šuma na koje pred vozače istrčavaju srne i druga divljač. U naletu na vozila dolazi do golemih materijalnih šteta koje se, napominje Kovačević, sudskim presudama obično naplaćuju od lovačkih udruga.
U oba slučaja postupak prijavljivanja štete reguliran je Zakonom o lovstvu. Vlasnik zemljišta štetu prijavljuje lovozakupniku koji izlazi na teren i procjenjuje štetu koja će se, kao i vlasniku oštećenog vozila nakon procjene osiguravatelja, isplatiti s police lovačke udruge. Inače, prema pisanju portala „Agro klub“, procjene vještaka potvrđuju kako su štete od divljih svinja najčešće na području Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije.