Brojne pacijentice, ginekolozi i liječnici primarne zdravstvene zaštite s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, ogorčeni nedopustivo dugačkim rokovima čekanja na nalaze Papa-testa, koje se protezalo i na tri, četiri mjeseca, napokon mogu odahnuti.
-Rokovi čekanja na analizu Papa nalaza su drastično skraćeni u odnosu na ranije godine. Sada se u prosjeku na nalaz čeka između dva i tri tjedna. Uzorke brisova dostavljamo na Odjel citologije Opće bolnice Bjelovar, gdje ih obrađuju citoskrineri, a superviziju i konačnu dijagnozu vrše liječnici-citolozi iz drugih ustanova – potvrdio je za Bjelovarac dr.sc. Alen Šelović.

 Citološka trijaža

Kako je vrijeme u kojemu je vrijedila krilatica da se brže može doći do Pape, nego do nalaza Papa-testa iza nas, potvrđuje i ginekolog dr.sc. Blago Zadro.

-Zbog nestašice kadrova, jedno smo vrijeme uistinu imali problem. No, danas se situacija u pozitivnom smislu uvelike promijenila jer imamo dovoljan broj citoskrinera koji obavljaju prvu trijažu uzoraka, izdvajajući neupitne nalaze, one koji nisu maligni ili ne ukazuju na malignost. Sve ostale, „sumnjive“ nalaze šalju liječnicima citolozima na dodatnu analizu – pojašnjava dr. Zadro.

Napominje kako čekanje na nalaz do tri ili četiri tjedna nije nikakav problem, no ako su uočene neke promjene, one se kroz kontrole Papa-testom prate svaka četiri mjeseca. U slučaju pak ozbiljne sumnje na premaligne promjene, ova se pretraga obavlja u hitnom postupku, a nalaz stiže u roku od četiri do pet dana.

No, unatoč ubrzanim rokovima, oba naša sugovornika nisu zadovoljna razinom osviještenosti svojih pacijentica kada je riječ o redovitim preventivnim pregledima. Posebice ako se zna kako bi žene do 60 godina starosti trebale obavezno jednom godišnje doći na pregled i podvrgnuti se Papa-testu. Doduše, dr. Zadro napominje kako je brojnost preventivnih pregleda u njegovoj ordinaciji stidljivo dosegla trećinu od ukupnoga broja, no to ni izdaleka nije dovoljno.
Slična je situacija i u ordinaciji dr. Alena Šelovića, koja je tek jedna od ukupno osam ginekoloških ambulanti koje rade na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

-Od početka ove godine, na preventivni pregled koji uključuje uzimanje citološkog brisa vrata maternice javilo se oko 27 posto pacijentica od ukupnog broja opredijeljenih – kaže dr. Šelović.

Nacionalni program

Dodaje kako su kod žena kojima je uzet bris za citološku analizu u 13 posto slučajeva uočene premaligne promjene na vratu maternice različitog stupnja, što u apsolutnim brojkama iznosi nekoliko stotina žena.
-Dakle, od tek 27 posto njih koje su došle, a govorimo o samo jednoj ginekološkoj ambulanti, nije teško zaključiti kako je riječ o velikom broju na razini cijele županije – zaključuje dr. Šelović. Situacija dodatno zabrinjava ako se zna da je nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno ” u mirovanju” jer se, napominje dr. Šelović, pacijenticama ne šalju pozivi za dolazak na pregled.