Uprava šuma podružnice Bjelovar najveća je od njih 16 u Hrvatskoj, ali ne prema površini, već etatu odnosno drvnoj masi propisanoj za sječu, prihodima, broju šumarija i zaposlenih. Tako ovogodišnji planirani etat iznosi 780 tisuća kubičnih metara neto, pa bi samo prodaja drvnih proizvoda trebala donijeti prihod vrijedan 249 milijuna kuna. Obzirom da se manji prihodi ostvaruju i od lovstva te drugih djelatnosti, voditelj UŠP Bjelovar dipl. ing. šumarstva Ivan Cug pojašnjava i još neke detalje vezane uz funkcioniranje ovog sustava.

Tradicionalna organizacija

-Gospodarimo sa 136 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta, ne samo u našoj, nego u još tri županije. Glavninu čini naša županija, gdje djeluje 10 šumarija i Radna jedinica transporta, mehanizacije i graditeljstva te po dvije šumarije u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i jedna u zagrebačkoj županiji. Riječ je o tradicionalnoj organizaciji prema kojoj ni ostale uprave ne djeluju isključivo po županijskom ustroju. Prema vrsti drveća, u našim šumama prednjači bukva s 45-postotnom zastupljenošću, potom slijede hrast, grab te ostale vrste, dok naša drvna zaliha iznosi 37,5 milijuna kubika drveta, uz prirast od 890 tisuća kubičnih metara. Najveća po etatu i prihodima je šumarija Bjelovar gdje ovogodišnji plan sječa iznosi 78.500 kubika, a najmanja je Suhoplje, s 31 tisućom kubičnih metara – kaže Cug.

U dijelu plasmana, oko 170 tisuća kubičnih metara ili četvrtina proizvodnje pronalazi kupce među drvoprerađivačima na području naše županije, dok se preostali dio plasira na druga tržišta, a cjelokupan posao se odvija u okviru strogo utvrđenih pravila.

Isporuka prema ugovorima

-Robu isporučujemo prema važećem cjeniku i temeljem potpisanih ugovora s drvoprerađivačima. Kupcima je zabranjena preprodaja kupljenih trupaca, što znači isključivo prodaju vlastitih proizvoda određenog stupnja finalizacije. Najniži stupanj je okrajčena sirova piljenica, dok se, primjerice, finalno površinski obrađen namještaj od masivnog drva svrstava u najviši stupanj finalizacije. Tako veličina ugovorene kvote pojedinog drvoprerađivača ovisi ponajviše o prezentiranom i opravdanom stupnju finalnog proizvoda te broju zaposlenih radnika. Samo manji dio robe koji se ne plasira temeljem ugovora, prodaje se na licitacijama – dodaje Cug.

Vraćajući se na već spomenuti planirani prihod od 249 milijuna kuna, što je dojmljiva brojka, dotičemo i drugi dio šumarske priče koji se odnosi na izdatke za pošumljavanje, uzgoj, njegu i zaštitu šuma, šumski doprinos, investicije i ostala ulaganja. Ove je godine planirano pošumljavanje i popunjavanje na 334 hektara, na koje će se unijeti 2,3 milijuna sadnica. Na radove njege utrošit će se 22 milijuna, zaštitu od biljnih bolesti na 2.500 hektara 1,3 milijuna, a ukupna vrijednost uzgojnih radova planiranih u 2018. iznosi 63 milijuna kuna. Tome valja dodati i planirane investicije od približno 25 milijuna kuna. Jedna od većih stavki je dovršetak izgradnje upravne zgrade RJ prijevoza mehanizacije i graditeljstva u Bjelovaru, početak gradnje zgrade šumarije Đulovac te planirani iznos od 8,4 milijuna kuna šumskog doprinosa. Riječ je, domeće Cug, o strogo namjenskim sredstvima koja se isplaćuju jedinicama lokalne samouprave za izgradnju i održavanja infrastrukture, a obračunavaju se na osnovu vrijednosti prema trenutačno važećem cjeniku proizvedenog kubika drva na području pojedine općine ili grada. Riječ je o iznosu od 3,5 odnosno pet posto za jedinice s posebnim statusom, za što je 2017. isplaćeno 7,7 milijuna kuna.

 Nemjerljiva korist

-Mnogi u šumama ne vide i njihovu opće korisnu funkciju za pojedina područja, ponajprije u pozitivnom utjecaju na zrak, vodu ili tlo, veliki značaj za turizam, posebice lovni, te sport i rekreaciju. Ne treba zaboraviti i da je u UŠP Bjelovar zaposleno 859 radnika, a samo kod malih drvoprerađivača u našoj županiji, koje u cijelosti opskrbljujemo drvnom sirovinom, više od 400 – napominje Cug.

Obzirom da u dijelu javnosti prevladava mišljenje kako šumari sijeku šume gdje, kada i koliko hoće, Cug pojašnjava da svakih 10 godina za svaku od 37 gospodarskih jedinica na području UŠP Bjelovar, služba za uređivanje radi reviziju osnove gospodarenja. Nakon odobrenja resornog ministarstva, odgovorne osobe u šumarijama su dužne provesti donijete propise, a sve pod strogim nadzorom šumarske inspekcijske službe.

Rade i po snijegu

Kako to izgleda u praksi, uvjerili smo se u gospodarskoj jedinici bjelovarska Bilogora, smještenom između Kraljevca i Zrinskog Topolovca gdje je, pojašnjava revirnica dipl.ing. Renata Horvat, u tijeku oplodna sječa kojom se formira i podržava prirodna struktura šume. Srušeni trupci se otpremaju kupcima, a kako kaže dipl. ing Zlatko Njegovec, zadužen za otpremu, dnevno s ovoga područja prema drvoprerađivačima odlaze i do tri kamiona. Unatoč snijegu koji je nemilice padao, radna grupa s poslovođom Draganom Polančecom i čuvarom šume Mariom Kravaicom radila je uobičajenim ritnom jer, kako sami kažu, snijeg šumarima rijetko kada remeti planove.

Ogrijevno drvo za stanovništvo

Opskrba lokalnog stanovništva ogrjevom također je jedna od prednosti koje osiguravaju Hrvatske šume, a moguća je kroz kupovinu gotovog proizvoda na pomoćnom stovarištu ili kroz samoizradu za one koji su za to opremljeni.
-Cijena ogrjeva bukve/graba je 201 kunu bez PDV-a, a u samoizradi oko 140 kuna za kubični metar, što nije zanemariva razlika, a zanimanje za ovakav način opskrbe potvrđuje i podatak o lani prodanih 120.000 kubika. Kako je od ukupne površine šuma UŠP Bjelovar, 6.000 hektara minirano, ili minski sumnjivo, značajan dio ulaganja predviđen je i za njihovo stavljanje u proizvodnu funkciju – kaže