Liječnici i drugo medicinsko osoblje bjelovarske Opće bolnice, mjesečno u prosjeku „natuku“ oko 4.000 prekovremenih sati, što ionako osiromašeni bolnički proračun dodatno opterećuje s 450 tisuća kuna. Ova zdravstvena ustanova ni po čemu nije iznimka, štoviše, u usporedbi s drugim bolnicama svrstava se u zlatnu sredinu, što dodatno potvrđuje težinu kolapsa domaćega zdravstva kojemu se ne nazire kraj.

Zakonski apsurd

Prekovremeni rad, koji će malo tko prihvatiti dobre volje, rezultat je kronične nestašice liječnika, višegodišnjeg „podizanja ručne“ na nova zapošljavanja te sve manje novca u čitavom sustavu. Po nekim, javno objavljenim izračunima, liječnici u Hrvatskoj mjesečno nakupe tri i pol milijuna prekovremenih sati, a svaki od njih u neto iznosu vrijedi svega oko 60 kuna. Da apsurd bude veći, Zakon o radu na godišnjoj razini tolerira najviše 180 sati, a sve iznad toga je kažnjivo. Međutim, u svakodnevnoj praksi, ima liječnika koji odrade i po 300 sati iznad propisane mjesečne norme.

Ravnatelj bjelovarske Opće bolnice dr. Ali Allouch potvrdio je za Bjelovarac kako će bitka s prekovremenim satima trajati sve dok se ne dosegne optimalna brojka potrebnog liječničkog kadra.

-Aktualnu situaciju najbolje ilustrira primjer s Odjela kirurgije na kojoj radi 12 liječnika, što možemo smatrati dovoljnim brojem. Stoga će svaki od njih mjesečno dežurati pet puta, što nije prekomjerno opterećenje. No, zato će, primjerice na ginekologiji sa svega troje liječnika, svaki od njih morati provesti na dežurstvima čak deset puta – kaže dr. Ali.

I on naglašava apsurdnost situacije u kojoj su i neki bjelovarski liječnici morali na sudu dokazivati da su uistinu odradili svaki svoj prekovremeni sat. Dr. Kojić, primjerice, koja je zbog nedostatka liječnika provela na dežurstvu 30 dana, svoju je mjesečnu satnicu, napominje dr. Ali, odradila već u 15 dana.

Ravnomjerno opterećenje

Gomilanje prekovremenih sati, po njegovu se mišljenju, događa se iz tri razloga.

-Prvi i ključni je svakako nedostatak liječnika. Moguće je i zbog lošeg rasporeda dežurstava ili rada u dane vikenda i blagdana, no kako je to nakon uvođenja sustava centralnog obračuna plaća vidljivo već idućega mjeseca, mogu se poduzeti mjere za ravnomjernije opterećenje. Treći je razlog namjerno namještanje prekovremenih sati, no u našoj bolnici takvi slučajevi još nisu zabilježeni – tvrdi ravnatelj Ali.

Premda liječnici uz prekovremeni rad mjesečno mogu zaraditi preko 20.000 kuna, sve što u radu s pacijentima nadilazi granice fizičke i psihičke izdržljivosti, bez obzira na novac, teško je prihvatljivo. No, sve dok će u bjelovarskoj bolnici, umjesto potrebnih 128 liječnika, raditi njih 74, nužno je računati i na rad daleko iznad norme. Dr. Ali napominje kako je nešto novca iz bolničke blagajne moguće uštedjeti alternativom kroz korištenje slobodnih dana umjesto novčane isplate ili kroz ugovore s vanjskim suradnicima. No, konačno rješenje moguće je jedino uz snažniju kadrovsku obnovu