Muhharem Balat, direktor turskog MB Holding, u društvu poslovnog partnera Dragana Jurilja i izaslanstva Grada Bjelovara na čelu s gradonačelnikom Antunom Korušecom potkraj prošlog tjedna obišao je geotermalnu bušotinu u Velikoj Cigleni, jednu od dvije (susjedna je u obližnjem Patkovcu) na kojoj bi za manje od godinu dana trebala proraditi prva hrvatska geotermalna elektrana, ali i najveća te vrste u Europi. Podsjetimo, turski MB holding kupio je udio u zagrebačkoj firmi Geoen koja je tijekom posljednjih godina uspjela prokrčiti put kroz hrvatsku birokraciju i ishoditi svu dokumentaciju potrebnu za izgradnju geotermalne elektrane, odnosno početak eksploatacije obnovljivog izvora energije pronađenog u Cigleni prije 30 i više godina.
Najveći u Turskoj
MB Holding koji samo u Turskoj ima četiri geotermalne elektrane kapaciteta 70 MW svakako je tvrtka sa zavidnim globalnim iskustvom u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, a da iz Ciglene žele izvući maksimum potvrđuje i činjenica da su naručili opremu za elektranu snage 16,5 MW. Podsjetimo, prema prvim planovima trebala se graditi elektrana od 4,7 MW, ali pokusna ispitivanja pokazala su da je potencijal mnogo veći. Geoen ima dozvolu za 10 MW, a s vremenom će, prema najavama investitora, zatražiti i spomenutih 16,5 MW.
– Ovo je čista i sigurna energije. Voda ovdje izvire na temperaturi od 170 stupnjeva Celzijusa i zato je idealna za proizvodnju električne energije. Što je temperatura izvorišta viša, to je lakše pretvoriti je u električnu energiju. Ta para zamjenjuje ogromne količine plina i nafte u proizvodnji struje, a riječ je o čistom i obnovljivom izvoru energije. Paru koju ćemo izvlačiti na površinu iz jedne bušotine i pretvarati u električnu energiju, utiskivat ćemo nazad u zemlju preko druge bušotine i tako ćemo imati zatvoreni krug. Ovo je projekt od kojega će Hrvatska imati veliku korist – istaknuo je Balat.
Opremu gradi Mitsubishijeva tvornica u Italiji
Oprema za prvu hrvatsku geotermalnu elektranu gradi se u talijanskoj firmi Turbogen, članici japanskog konzorcija Mitsubishi, a prema aktualnim procjenama trebala bi biti isporučena najkasnije do kraja ove godine, kada se očekuje i da objekt proradi. Osim električne, elektrana će proizvoditi i toplinsku energiju koja se u prvoj fazi neće iskorištavati. Naime, prvih 12 mjeseci rada smatra se razdobljem za testiranje, a to je ujedno period u kojemu bi se trebale otkriti i otkloniti svi eventualni nedostaci, a proizvodnja stabilizirati. Iskorištavanje toplinske energije tako dolazi na red 2018. godine, a potencijal je ogroman. Prema okvirnim proračunima stručnjaka, naime, geotermalna elektrana u Cigleni proizvodit će toplinsku energiju komercijalne vrijednosti od oko 20 tisuća kuna po satu, odnosno vrtoglavih pola milijuna kuna dnevno. Ta energija predstavlja nusprodukt u proizvodnji električne energije, a vlasnicima je u cilju da je što efikasnije zbrinu. Idealan način bio bi da je ponude investitorima po niskim cijenama, što bi moglo drastično promijeniti čitavo gospodarstvo ne samo Bjelovara, već i Bjelovarsko-bilogorske županije. Ta je toplinska energija, naime, prikladna za sušare, plastenike, ribogojilišta, pa i toplice.

Investitori nahvalili Gradsku upravu

Kao i uvijek, investitori su bili jednoglasni po pitanju podrške gradske uprave. Grad Bjelovar, istaknuo je zagrebački poduzetnik Dragan Jurilj, čitavo vrijeme bio je kvalitetan i sposoban partner Geoenu, a suradnja je bila na zavidnom nivou. Muharrem Balat kazao je pak kako voli dolazati u Bjelovar jer se kod nas osjeća kao kod kuće. Istaknuo je i kako se nada da će ovaj projekt pomoći razvoju odnosa Hrvatske i Turske.
– Grad Bjelovar je još sredinom 2008. godine uputio prijedlog Vladi, HEP-u i INA-i za osnivanje zajedničkog koordinacijskog tijela za eksploataciju geotermalnog izvora u Cigleni, ali nije bilo odjeka. Siguran sam da od ovog ptojekta ne bi bilo ništa, da ga nije preuzeo privatni investitor koji je uz mnogo truda i zalaganja uspio realizirati ovaj projekt – istaknuo je bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec zahvalivši investitorima. Dodao je i kako je elektrana od velikog značaja za Hrvatsku koja se obvezala 20 posto svoje energije do 2020. godine namirivati iz obnovljivih izvora energije.