Zahvaljujući HŽ Infrastrukturi, Europskoj Uniji i španjolsko-njemačkom konzorciju Comsa, pruga Žabno – Gradec u vrlo kratkom vremenskom roku iz teškog autsajdera pretvorila se u favorita infrastrukturne utrke na relaciji Bjelovar – Zagreb. Podsjetimo, početkom sada već davne 2009. godine pola Vlade RH uključujući premijera dr. Ivu Sanadera u Cugovcu je ispod šatre na unajmljenom zemljištu obilježilo svečano potpisivanje ugovora s izvođačima radova (ali ne i svečani početak radova!) na izgradnji Bilogorsko-podravskog ipsilona koji je trebao biti dovršen niti dvije godine kasnije. Od silnih predizbornih obećanja danas je preostao tek niz nadvožnjaka, a jedan od njih nalazi se u istom tom Cugovcu, niti stotinu metara udaljen od šatre. Taj nadvožnjak potpuno je funkcionalan, ali njime se neće moći voziti sve dok se ne završi brza cesta do Križevaca, dakle najmanje do sredine lipnja. Brza cesta prema Bjelovaru u najboljem slučaju završavat će u Farkaševcu, što vozačima neće značiti ništa jer je Farkaševac previše udaljen. Do njega je moguće putovati i preko Gudovca, Prgomelja i Bolča, ali te su ceste prilično uske, zavojite i nadasve derutne te kao takve neprikladne za putovanje.
Na gradilištu 15-ak radnika
S druge pak strane, na manje od jednog kilometra zračne linije od Cugovca, Comsa u suradnji s hrvatskim podizvođačima gradi prvi svoj objekt. Ironijom sudbine, riječ je o podvožnjaku HŽ-a iznad kojeg je predviđen prolaz – autoceste prema Zagrebu!
– Prvi objekt koji se izvodi počeo se raditi na lokaciji prijelaza pruge preko autoceste, a radi se o podvožnjaku HŽ. Svakodnevno je na gradilištu 15-ak radnika. Iako vremenski uvjeti nisu idealni, za sada se radovi odvijaju prema vremenskom planu. U sklopu projekta su angažirani hrvatski podizvođači. Za sada ne s područja Bjelovara, već s područja Zagreba, Varaždina, Križevaca i Slavonije – odgovorili su naš upit iz HŽ Infrastrukture.
I dok nitko u Hrvatskoj, uključujući novopečenog ministra prometa Olega Butkovića, u ovom trenutku ne može niti nagađati kada bi eventualno mogla biti dovršena brza cesta prema Bjelovaru, već sada se s velikom vjerojatnošću može reći da će pruga biti dovršena do kraja iduće godine. Osnovni razlog je postojanje financijske konstrukcije. Za razliku od brze ceste, izgradnju pruge financira Europska unija, i to u 85-postotnom udjelu troškova koji ukupno iznose 203 milijuna kuna. Podsjetimo, trošak izgradnje autoceste od Bjelovara do Vrbovca ugovoren je na 800-tinjak milijuna kuna, ali konačni iznos, čak i da se cesta napravi, nikada neće biti poznat. Naime, u međuvremenu je navedena prometnica iz autoceste degradirana u brzu cestu, a da nitko iz Vlade RH, odnosno Hrvatskih cesta ili Hrvatskih autocesta, javnosti nije pojasnio koliko je doista novca utrošeno na dosadašnje radove, a koliko još planirano za one buduće.