Među svega jedan posto osnovnih škola u Hrvatskoj koja ima zaposlenog socijalnog radnika je bjelovarska IV. osnovna škola. Ravnatelj Nikola Margetić kaže kako taj kadar njihova škola ima još od bivše države, a riječ je o osobi koja, nažalost, posla ima sve više i više. Ništa drukčija slika, svjedoči, nije niti s ostalim stručnim kadrom, psihologom, pedagogom i defektologom.

-To su zlata vrijedni ljudi. Prijeko su potrebni svima, i učiteljima i učenicima i roditeljima. Rade od 0 do 24 sata i bez njih nitko ne može – ističe Margetić. No, nažalost, stručnom ekipiranošću u nas se malo tko može pohvaliti, pa niti u navedenoj velikoj gradskoj školi nemaju sve stručnjake koji bi im dobro došli, poput, recimo, logopeda, a i za defektologa imaju odobrenje samo na pola radnog vremena. Pišu škole mjerodavnom Ministarstvu, no ono za takve zahtjeve razumijevanja odnosno novca nema. Ne samo da ne odobravaju zapošljavanje novog stručnog kadra, nego ne pristaju niti na financiranje punog radnog vremena onima koji su od pamtivijeka već zaposleni u školama. Tako ni ravnateljici II. OŠ Davorki Bačeković-Mitrović već godinama ne polazi za rukom na pisane zahtjeve dobiti odobrenje za puno radno vrijeme školske defektologinje.

Europske mjere

– Ništa nam ne odgovaraju pisano, već samo telefonski daju do znanja da nam se ne može izaći u susret. Jedina nada nam preostaje sada u najavljenim mjerama zapošljavanja koje bi bile financiranje iz europskih fondova – kaže Bačeković-Mitrović, koja za učenike u svojoj školi nastoji priskrbiti i prijeko potrebnog logopeda, odnosno edukatora rehabilitatora u budućoj poslovnoj suradnji s bjelovarskom V. osnovnom školom. I ravnateljica I. OŠ Tatjana Landsman ukazuje na propuste u školskom sustavu kada je u pitanju ekipiranost stručnog kadra.

-U I. OŠ zaposlena su četiri stručna suradnika na puno neodređeno radno vrijeme, pedagog, defektolog, psiholog i knjižničar. Zbog sve veće potrebe djece s poteškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji nužno je potreban i stručni suradnik logoped. Ekipiranost škole navedenim profilima stručnih suradnika je bezuvjetna potreba kako bi se učenicima pružila potpuna pomoć u njihovom obrazovanju jer iz godine u godinu je u porastu broj učenika kojima redovito, kontinuirano, a ne samo povremeno, treba tretman stručnjaka u svladavanju teškoća u učenju. Naša bi škola bila potpuno ekipirana kada bi u svom timu imala i socijalnog radnika, s obzirom na ozbiljnu socio-ekonomsku situaciju u obiteljima sve većeg broja učenika – ističe Landsman. Nekako najsiromašnija stručnim kadrom čini se III. OŠ u kojoj se niz takvih djelatnika staje na brojci tri. Knjižničar, pedagog i psiholog jedini su na popisu. Ravnateljica Goranka Preskočil također pokušava školi priskrbiti barem jednog stručnjaka više jer, kaže, u znatnom porastu je broj djece s individualiziranim pristupom.

Vanjski suradnici

– Nadamo se da ćemo sada uspjeti dobiti nekoga preko mjere poticanja zapošljavanja pripravnika. U Ministarstvu su nam rekli da će svim školama do 15. svibnja poslati obavijest o toj mogućnosti, i to s obzirom na ukupan broj zaposlenih u školi – doznajemo od Preskočil. Ništa drukčija situacija nije niti u bjelovarskim vrtićima. Snalaze se kako znaju i umiju. Pedagoga i zdravstvenih voditelja još i imaju, no logopedi, defektolozi ili primjerice profesori psihologije u našim vrtićkim ustanovama tek su na popisu vanjskih suradnika i u prosjeku s djecom rade jednom na tjedan. Definitivno premalo za svaki oblik napretka, ali očito ni njima financijska situacija ne ide na ruku.

– Dječji vrtić Bjelovar ima tu sreću da je u potpunosti ekipiran, imamo zaposlene pedagoga, psihologa i defektologa. Također koristimo vanjsku uslugu logopeda. – ističe Ana Lauš, ravnateljica gradskog vrtića. U evidenciji bjelovarskog Područnog ureda HZZ-a pak najviše ima socijalnih pedagoga, troje, te po jedan pedagog i edukacijski rehabilitator.