Među gradskim temama, posljednjih dana visoko su plasirane one o pojavi zmija u obližnjim naseljima. Pri tome se donose preuranjeni zaključci sa zajedničkim nazivnikom kako je bolje izbjegavati visoku travu ili kamenjare kojih u nas gotovo da i nema, ali zato ovo upozorenje vrijedi za neka obližnja izletišta poput Kalnika gdje se nastanio poskok, jedna od najotrovnijih europskih zmija. Međutim, bolji poznavatelji životinjskog svijeta, poput umirovljenog dipl. inž. šumarstva Josipa Knepra, tvrde kako naše područje, barem prema dosadašnjim spoznajama, nije omiljeno otrovnim gmazovima.

Bezopasna bjelouška

-Na obroncima Bilogore, Papuka ili Psunja nije zabilježena pojava poskoka, premda u pojedinim područjima nisu neuobičajeni iznenadni susreti s riđovkom, također otrovnom zmijom, koja kao i sve druge izbjegava ljude i napada tek ako se osjeti ugroženom. Ipak, prema pojavnosti, u nas prednjači bjelouška, koju susrećemo u više varijanti boja, od tamne do sive. To puno ljudi ne zna, tako da se ove inače neotrovne zmije ubijaju bez razloga, iako su važne za održavanje prirodne ravnoteže. No, i njihov ugriz može izazvati infekciju jer oštrim zubima lako probijaju kožu. No, riječ je o bezazlenim gmazovima, kao što je slučaj i s nekim gušterima koje ljudi često zamjenjuju zmijama. Uz nju se često susreću žuta poljarica i ribarica koje za ugriza ne luče otrov. Inače, u Hrvatskoj je registrirano 17 vrsta zmija od kojih je većina neotrovna, poput smuka, kojega susrećemo i u našima krajevima, a koji svojom veličinom od gotovo dva metra, izaziva strah – kaže Knepr.

Lov na poskoke

A da je na njegovoj strani iskustvo, potvrđuje i pričom kako je još u srednjoj Šumarskoj školi s kolegama golim rukama lovio poskoke u dalmatinskom zaleđu da bi se iz njihova otrova radio serum.

-Tada je to bio izazov i trebalo je savladati vještinu hvatanja tih opasnih zmija, a u slučaju pogreške uz nas je uvijek bio liječnik s pripremljenim dozama protuotrova. S obzirom da naše područje, uz poneki izuzetak, nije omiljeno stanište otrovnih zmija, nema previše razloga za zabrinutost, a ako šetači ugledaju neku i pri tome ne znaju o kojoj je vrsti riječ, bolje da zaobilaznim putem produže dalje – savjetuje Knepr koji u vlastitu terariju ima dvometarsku meksičku kukuruznu zmiju za koju kaže kako je jednim od njegovih najdražih kućnih ljubimaca. Da unatoč pričama nema razloga za strah, potvrđuje i epidemiolog dr. Vladimir Halauk podatkom kako u posljednjih 40 godina, koliko je proveo u službi, na našem području nije zabilježen niti jedan ugriz zmije.