Piše: Mirjana Rosić Zrinski

Grad Bjelovar godišnje troši oko 3,5 milijuna proračunskih kuna za održavanje parkova i zelenih površina, dječjih igrališta, klupa, košarica i sitne opreme, poput oglasnih panoa i stupova te za održavanje fontane, javnih zdenaca, paviljona i autobusnih nadstrešnica. Je li to dovoljno novca, posebice kada je riječ o zelenim oazama koje se vole nazivati i „plućima grada“, postoje podijeljena mišljenja. No, svakim dolaskom proljeća i najtvrdokornija gradska gunđala teško će moći skrenuti pogled s raskošnih cvjetnih lijeha u gradskim parkovima, svježe pokošene trave, pomno „ošišanih“ ukrasnih grmova ili sve brojnijih drvoreda na gradskim ulicama.

Šepovalov rokovnik

O svemu tome već punih 14 godina brine gradski koncesionar Ivan Šepoval iz Cvjetnog ateljea Marina, koji je sa svojih 38 stalno zaposlenih radnika već ispunio dobar dio norme iz svoga rokovnika posvećenog uređenju i održavanju zelenih površina koje zauzimaju prostor od zavidnih, ali i zahtjevnih 50 hektara.
Na pitanje kako će, primjerice, ove sezone izgledati najveći „zeleni adut“ Bjelovara, park na Trgu Eugena Kvaternika, napominje kako je dio posla na njegovu uređenju odrađen prošle jeseni.
-Već do Uskrsa na zasađenim alejama će procvjetati 14.500 sadnica tulipana i 1.200 maćuhica, a onaj na Radićevom trgu ukrasit će 3.200 sadnica šarenih maćuhica. U oba parka zasađena su i mlada stabla breze i bora, kako bi se nadomjestila ona posječena zbog starosti i bolesti. Na gradskim zelenim površinama u svibnju će se posaditi i oko 25.000 ljetnica, poput liza, salvija i begonija – najavljuje Šepoval.

No, to nije sve. Naš sugovornik podsjeća kako je Bjelovar jedan od vodećih gradova po obnovi površina zasađenih drvećem, ali i po stvaranju novih.
-U posljednjih desetak godina u parkovima je zasađeno najmanje 50 novih stabala, na mjestima s kojih se moralo posjeći staro drveće. U Boriku ih je na ukupnoj površini od 5,5 ha, posađeno oko 70. U gradu niču i novi drvoredi. Ovoga tjedna, primjerice, u Radničkom naselju pokraj Bjelovacke posadili smo 25 komada stupolikog graba, visokog 3,5 metra. Ovaj će drvored biti još jedan ukras grada, kao i desetak posađenih lipa u Hebrangovoj ulici ili stabla javora u Ulici Ferde Rusana – kaže Šepoval.

Zadovoljni Bjelovarčani

No, sadnja cvijeća ili drveća njegovim radnicima je prava sitnica, u usporedbi s košnjom trave, što je, unatoč modernoj mehanizaciji, najmukotrpniji dio posla kojemu nema kraja.
-Najvažnije nam je ipak da su Bjelovarčani zadovoljni izgledom njihova grada. Kako im je do toga uistinu stalo, pokazuju i vlastitim primjerom čuvanja zelenih površina. U posljednje vrijeme, naime, sve su rjeđi izgredi poput krađe cvijeća, uništavanja stabala ili travnjaka. Takvi su slučajevi sada uistinu rijetkost – tvrdi Šepoval.