Nakon niza ekstremnih godina, što zbog poplava što zbog suše, seljaci konačno jednu proljetnu sjetvu dočekuju u normalnim okolnostima. Najvažnija kultura, kukuruz, u zemlju će u optimalnim rokovima i bez straha od podbačaja prinosa jer su vremenske prilike ovaj put naklonjene seljacima.

-Što se tiče proljetne sjetve tu neće biti problema jer je voda otišla s polja, zadnjih je dana puhao južni vjetra i neće biti problema oko ulaska mehanizacije. Sve je manje više spremno, no neću ići u sjetvu prije 15. travnja jer još postoji opasnost od mraza pa ne treba bez potrebe riskirati – kaže Mirko Katalenić, proizvođač mlijeka iz Gudovca koji kukuruz sije za potrebe svoje farme. Ove godine je priprema sjetve tekla bez većih problema, a jedino su malo pomaknuti rokovi prihrane žita i travnjaka.

-To smo napravili krajem ožujka umjesto početkom a razlog su bile obilne kiše, no to ne bi trebali ozbiljnije poremetiti prinose. Ječam je već posijan i ako ne bude opet nekakvih većih kiša, očekujem jednu normalnu godinu – kaže Katalenić.

No, osim što im vrijeme ide na ruku, seljaci će ovu proljetnu sjetvu sigurno pamtiti po još nečemu što se valjda nikad nije dogodilo. Naime, mineralno je gnojivo je pojefinilo uoči sjetve.

-Pojeftinilo je ne jednom već više puta od Nove godine, a ovo zadnje pojeftinjenje je bilo za deset posto. Iako je je gnojivo uvijek bilo najpovoljnije na početku godine, pa mu je cijena rasla približavanjem sjetve sada je ispalo obratno. Tko je tada kupio u vjeri da će proći jeftinije zapravo je pogriješio, a i ja sam ušao u tu kvotu. Naime, ja sam svoje gnojivo platio 111 tisuća kuna, a da sam pričekao koji dan u džepu bi mi ostalo 11 tisuća što nije zanemariva svota – kaže Mirko Katalenić i dodaje da ovakav nezabilježen obrat kutinske Petrokemije nije motiviran boljitkom seljaka. Konkurencija je učinila svoje i očito je da dolaze bolja vremena po pitanju smanjenja troškova sjetve. Na tržištu ima sve više proizvođača, neki čak iz Finske dopremaju jako povoljno gnojivo, pa se i nacionalna kompanija morala prilagoditi. Povoljnije gnojivo znači i bolje pripremu sjetvu ali ni to nije dovoljno za većinu seljaka.

-Tko god želi dobar prinos mora zemlji dati sve što joj treba i mi veći farmeri tu ne radimo kompromise. Manji OPG-i se snalaze kao znaju i koriste gnojiva koliko si mogu priuštiti. No, to je opsano jer ako se dogodi suša kao prošle godine, kukuruzu neće biti spasa ako gnojidba nije dodro napravljena. Prevedeno u novac ja u hektar moram uložiti bar pet tisuća kuna kako bih osigurao dobar prinos i hranu za stoku – zaključuje Mirko Katalenić koji za potrebe svoje farme muznih krava sije pedeset hektara kukuruza.