Obitelj Gottstein prije deset godina otvorila je farmu za proizvodnju mlijeka vjerujući da će uz predan rad i trud ostvariti svoje ciljeve.

-Svakog dana dižemo se u pola šest ujutro i po najvećoj hladnoći izlazimo van da hranimo stoku. Suprug i ja smo od najmlađih dana marljivi radnici, a tako je i dan-danas kad smo u poznim godinama, no unatoč svemu, protiv nekih stvari se ne možeš boriti – započinje Rada Gottstein i nastavlja.
-Lani smo proizveli 500 tisuća litara mlijeka, a svejedno smo vrlo ozbiljno razmišljali o tome da zatvorimo farmu i sve prodamo jer nismo mogli pokriti sve troškove koji su nam nametnuti. Čim se junica oteli, moramo plaćati porez na dobit i onda kada ta junica postane krava ponovno plaćamo porez. Dupli porez za jednu životinju, to si nikako ne mogu objasniti – naglašava Gottstein. Kaže i da je dodatni uzrok problema u poslovanju pitanje poticaja za mušku i žensku telad.

Pad cijena mlijeka

-Ukinuli su nam poticaje za žensku telad, a mi samo tražimo jednakost za mljekare i tovljače. Ovakav sistem nije pošten, trebalo bi biti jednako za sve, onako kako je bilo prije – priča nam Gottstein. Dodaje da poticaji ne bi bili ni potrebni da je cijena mlijeka kao nekada.
-Neka vrate cijenu mlijeka na četiri kune pa nam onda ne trebaju ni davati poticaj. Neka onda taj poticaj usmjerena neke druge sektore, ali oni ne da su vratili cijenu mlijeka na četiri kune nego su još smanjili cijenu za kunu i svi mljekari prošle godine nisu sav poticaj ni dobili već su bili zakinuti – objašnjava Gottstein. Kaže da je u takvom ozračju jako teško funkcionirati.
-Nakon što spuste cijenu mlijeka za kunu onda ju kasnije dignu za deset lipa i onda kao ispada da nam izlaze ususret zbog tih par lipa. Razumijem da država mora uzeti svoj dio kolača, da uglavnom velike firme određuju cijene mlijeka, ali ako samo gledaju na sebe uništit će nas proizvođače, a onda tako i veterinare, proizvođače hrane i tako bi se pokrenuo cijeli jedan lanac urušavanja, a bojim se da o tome nitko ne vodi računa – pojašnjava Gottstein. Kaže da su prošlu godinu jedva izdržali, a da ne zatvore farmu. Ne znam više kako onda funkcionirati i živjeti u takvom sistemu – ističe Gottstein. Kaže da su ih prije tri godine posjetili farmeri iz Japana koji su htjeli vidjeti kako funkcionira jedna obiteljska farma u Hrvatskoj.

Farmeri iz Japana

-Japanci su bili oduševljeni našim načinom rada i kad su se vratili u svoj Japan slali su nam mailove zahvale i mnoge pohvale za našu farmu. Stranci nas hvale i kopiraju naš sistem rada, a doma ti tvoji svake godine nameću nove poreze. Vjerojatno bi se farmeri iz Japana neugodno iznenadili kad bi znali u kakvom okruženju funkcioniramo – naglašava Gottstein. Također kaže da brinu za 190 komada stoke te da obrađuju 120 hektara zemlje.
-Unatoč svim tim velikim brojkama da nismo proizveli mnogo hrane i da silosi nisu bili puni zatvorili bi farmu prošle godine. To nas je spasilo. Kako će biti ove, ostaje da vidimo – zaključuje Gottstein.