Terezijanska kvadratičnost povijesne gradske jezgre kojom su nekada vozile konjske zaprege i kočije, a kasnije i pokoji automobil, bila je nekada primjerena gradiću skromnije prometne razvijenosti. Međutim, kako su godine odmicale, ulice koje se križaju pod pravim kutom postajale su sve većim ograničenjem regulacije rastućeg prometa koji je danas dostigao razinu gotovo nepodnošljivih dnevnih gužvi. I to ne samo u prometnim „špicama“. Činjenica zbog koje mnogi vozači gube strpljenjnje ne treba čuditi, jer je prema nekim pokazateljima u Bjelovaru broj automobila i stanovnika gotovo identičan, dodajući k tome motocikliste, bicikliste, pješake i one iz okolnih mjesta koji također voze gradskim ulicama.

Stručne analize

Stoga je na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti u tijeku izrada Plana održive mobilnosti čiji se rezultati tek očekuju što bi u konačnici trebalo smanjiti sadašnje prometne gužve kojima svakodnevno svjedoči i naš sugovornik, instruktor vožnje Vladimir Bogdanović.

– Sadašnje prometno opterećenje nadilazi kapacitete gradskih prometnica, a tek će predstojeća analiza pokazati koje su to neuralgične prometne točke. Je li samo u pitanju ugođavanje semafora na pojedinim raskrižjima, broju automobila i pješaka ili još ima prostora za dodatne zahvate tek će se utvrditi, premda neki parcijalni potezi mogu donijeti samo neznatne promjene. Cjelovita rješenja nudi samo potpuna rekonstrukcija pojedinog prometnog pravca za kojeg je utvrđeno da bitno utječe na protočnost. Istodobno, naši vozači rijetko koriste alternativne pravce što je posebno vidljivo u preopterećenosti Franjevačke ulice kojom u jutarnjim i poslijepodnevnim “špicama” na sat prolazi oko 900 automobila. Tako vozači koji dolaze iz sjevernog dijela grada rijetko koriste Bogovićevu, ili Vukovarsku, pa čak i Gupčevu ulicu u slučaju da ne putuju u centar – kaže Bogdanović.

Kamioni i „zebre“

Premda su u samome gradu izgrađena četiri kružna toka, čemu valja pridodati i improvizirani kraj Sokolane, gužve ne jenjavaju i zbog teretnog prometa, pretežito ulicama gradske jezgre koje su u pravilu i najzagušenije. Ništa manje automobila ne prolazi i ostalim središnjim prometnicama, a one su kao i većina drugih temeljito iscrtane pješačkim prijelazima.

– Bez nakane umanjivanja važnosti sigurnosti pješaka, držim kako je u gradu možda i previše zebri koje također u dobroj mjeri usporavaju promet. Primjerice samo na potezu od Miošićeve do Lebovićevog šetališta na nekih 400 metara je osam prijelaza. To je tek dio cjelokupne gradske slike koja nije idealna ni za ostale sudionike u prometu – dodaje.

(Pre)tijesna parkirališta

Iako je u gradu uređeno 1400 parkirališnih mjesta, “borba” za neko od njih dio je vozačke svakodnevice što također djelimice utječe na prometnu protočnost jer mnogi od njih tražeći mjesto, po nekoliko puta kruže pojedinim kvartovima stvarajući nepotrebne zastoje. Prema neslužbenim informacijama, prve analize koje će ponuditi podlogu i za daljnje poteze očekuju se krajem kolovoza, no kako dolazi ljeto, vožnja gradskim ulicama ipak će vozačima biti manje stresna no obično.