Iako u posljednjih nekoliko kvartala Bjelovarsko-bilogorska županija postiže gospodarski rast, trendovi u obrtništvu i dalje su negativni, čulo se na nedavnoj Skupštini bjelovarsko-bilogorske Obrtničke komore. I dok se proteklog ljeta prvi put nakon puno godina dogodio lagani porast broja otvorenih obrta, konačne brojke s kraja godine taj trend nisu potvrdile. Predsjednik županijske Obrtničke komore Goran Grgić ipak gaji nadu, a za pravo mu, kaže, daje činjenica da je unatoč smanjenju broja obrta opet prilično porastao broj zaposlenih u onima koji opstaju, a i velikoj privredi, uz koju su vezani, krenulo je nabolje. Da su i oni na dobrom putu iščitavaju iz povećanog broja zaposlenih u obrtničkim radnjama. Već na početku prošle godine u obrtima je radilo 20 ljudi više nego godinu ranije, a na kraju 2016. čak 120 više.

I dalje stagniraju

– Nažalost, još uvijek smo u stagnaciji, imamo 14 obrta manje nego na kraju 2015. godine, ali to je najmanji pad u posljednjih osam godina pa se nadamo se da će ove godine napokon doći do preokreta. Imali smo u ljetu i ranoj jeseni jedan trend porasta broja obrta, no nažalost prosinac je donio zatvaranje više nego što smo planirali. Ipak gajimo optimizam na povećanom broju zaposlenih u obrtima, i to za pet posto. Nadamo da je to dio onih koji je morao zatvoriti pa se sada aktivirao na ovaj način. Usto, imamo dosta veliki broj majstorskih ispita pa se nadamo da će kad-tad i njima pasti napamet da postanu obrtnici – optimističan je Grgić.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji registrirana su 1046 obrta i svaki od njih zapošljava u prosjeku po dvoje radnika. Takav trend, čulo se na Skupštini, iznad je hrvatskog prosjeka. No, mjesta za poboljšanje itekako ima. Obrtničku komoru ne veseli činjenica da je polovina uslužnih obrta, a tek 13 posto proizvodnih. Također je zamisliti i nad podatkom da su županijski obrtnici prilično stari, a mladi se baš i ne odlučuju na taj način zarađivati za život.
– To je srž zdravog napretka i to bismo voljeli poboljšati. Nažalost, u ovom trenutku imamo 90 posto obrtnika starijih od 35, a čak 50 posto starijih od 45 godina. To je dio gdje se nadamo da ćemo privući mlade kolege. Naravno da su oni sada uplašeni ovom krizom i da se malo teže odlučuju, ali ako se bilo što popravi, vjerujem da će i mladi željeti okusiti taj kruh – nada se Grgić.

Na sjednici Skupštine u prvi je plan istaknut još jedan dugogodišnji problem ovdašnjih obrtnika i to drvoprerađivačke branše. I prema novoj Upravi Hrvatskih šuma ići će sa zahtjevom da im se, kako kažu, ispravi nepravda, i dodijeli više drvne sirovine. Podsjetimo, 2014. pilanama je za 30 posto smanjena ugovorena kvota.