U gospodarskom smislu, prošla godina svakako će biti upamćena kao prva pozitivna nakon predugog, šestogodišnjeg niza godina u kojemu je gospodarstvo padalo, a broj nezaposlenih rastao. Iako su pozitivni trendovi u gospodarstvu pokrenuti 2014. godine, kada su privatni poduzetnici povećali zaradu, investicije, profitabilnost i broj zaposlenih, prošle godine taj je trend potvrđen, a bilo bi veliko iznenađenje kada se ne bi nastavio i tijekom ove godine. Sudeći prema velikom broju kapitalnih ulaganja privatnih poduzetnika, Bjelovar se tijekom prošle godine prometnuo u perjanicu razvoja, i to prvenstveno zahvaljujući konačnom početku dugo očekivanih projekata koja su većinom koncentrirana na južni dio grada. Za najneumornijeg, a u ovom trenutku i najizdašnijeg ulagatelja slovi riječki poduzetnik Jozo Kalem, koji se ne zaustavlja niti nakon što je u pogone bivše Česme “utukao” 30 milijuna vlastitih eura. Kupio je potpuno novu opremu, nanovo izgradio proizvodne hale, a rezultat je kompletna obrada drveta, od trupca do finalnog proizvoda. Pod imenom Tehno-drvo bivša Česma danas radi više nego ikada u povijesti – proizvodi se 24 sata dnevno, danju i noću, vikendom i blagdanima i to u četiri smjene. Ono što valja posebno istaknuti jest i to da riječki poduzetnik nije škrt ni po pitanju radničkih prava – u Tehno-drvu djeluje sindikat, a prosječna neto plaća iznosi oko 3.600 kuna, što je mnogo više od prosjeka u drvoprerađivačkoj branši. Kalem je ispunio i obećanje da će prednost pri povratku na posao imati bivši zaposlenici Česme, iako ih većina nije u onoj starosnoj dobi koja najviše privlači poduzetnike. Tijekom ove godine Tehno-drvo planira izgradnju bioplinskog postrojenja kapaciteta 1,7 megavata, a 2017. godine još jednu jednakog kapaciteta. Namjeravaju obnoviti još dvije proizvodne hale kapaciteta tri i 4,5 tisuća četvornih metara, a planiraju i izgradnju benzinske crpke. Podsjetimo, Tehno-drvo kompletan asortiman izvozi u zapadnoeuropske zemlje, u prvom redu u Austriju i Švicarsku. Velikom, za bjelovarske uvjete svakako i povijesnom ulaganju Joze Kalema kumovao je i kvalitetan odnos s lokalnom samoupravom. Od prvog dana Kalem je, naime, hvalio bjelovarskog gradonačelnika i kompletnu gradsku upravu na izvrsnoj suradnji i velikom razumijevanju.
Ljevaonica dobila pouzdanog vlasnika
Proradili su i Kalemovi susjedi, bjelovarska Ljevaonica koja je, upravo poput Česme, dugi niz godina trpjela nesposobne vlasnike. Ljevaonicu je u stečajnom postupku kupila tvrtka RS metali iz svete Nedjelje, koja ima doista respektabilne poslovne pokazatelje. Iz posljednjih dostupnih financijskih izvješća vidljivo je da su 2014. godine ostvarili 53 milijuna kuna prihoda i 14,6 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Većinu prihoda ostvaruju na zahtjevnim tržištima EU poput Austrije, Italije, Njemačke, Francuske, Švedske, Mađarske, Slovačke, te na onima bivše Jugoslavije poput BiH, Srbije, Slovenije i Makedonije. Velika ulaganja najavili su i u Kronospanu, bivšoj Iverici. Prema neslužbenim informacijama, tijekom sljedeće dvije do tri godine Kronospan u Bjelovar namjerava uložiti oko 40 milijuna eura u dvije faze (u prvoj 25, u sljedećoj 15), a kako bi se ostvarili preduvjeti za planiranu investiciju, Kronospan je preko Grada Bjelovara od Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta zatražio izmještanje trase buduće bjelovarske obilaznice prema Đurđevcu. Zahtjev je podnio Grad Bjelovar, a prema državnim tvrtkama u korist Kronospana najviše je lobirao SDP-ov saborski zastupnik Vedran Babić.
Učetverostručen kapacitet geotermalne elektrane
Gradska uprava u okviru svojih ovlasti i mogućnosti od prvog dana pomagala je i Geoenu, tvrtci koja je ove godine u Velikoj Cigleni započela probna ispitivanja bušotina koja su pokazala da je crpilište mnogo izdašnije nego što se očekivalo. Podsjetimo, projekt izgradnje prve hrvatske geotermalne elektrane drastično se ubrzao otkako su turski investitori iz MB Holdinga postali suvlasnici Geoena. Nakon što su sredinom svibnja svečano otvoreni radovi ispitivanja kvalitete geotermalnih izvora, koji su se, neslužbeno doznajemo, pokazali mnogo kvalitetnijim i izdašnijim nego što se mislilo, projekt je prešao u fazu sâme izgradnje. Prema posljednjim informacijama, naime, geotermalna elektrana trebala biti imati kapacitet od čak 15 megavata, što je otprilike četiri puta više od one prvotno zamišljene. To ujedno znači i mnogo veću investiciju koja bi s prvotnih 20 u konačnici trebala iznositi čak 50 milijuna eura, u što je osim izgradnje elektrane uključena i izgradnja potrebne infrastrukture, one cestovne, ali i električne. Valja spomenuti i kako je u obližnjoj Poslovnoj zoni Severin tvrtka-kćer bjelovarskih Cesta d.d., Servisi ceste otvorila je servis za teretna vozila. Iako je servis prvenstveno namijenjen voznom parku Cesta, cilj je da s vremenom polovicu posla obavlja na otvorenom tržištu, pri čemu je najveća prednost, osim stručnosti i iskustva radnika, činjenica da takvi servisi postoje samo u Varaždinu, Zagrebu, Slavonskom Brodu i Osijeku.

Nova uprava Hidroregulacije, Elektrometal i dalje čeka nagodbu

Zahvaljujući suradnji najvećih dioničara, Bjelovarsko-bilogorske županije i zaposlenika, bjelovarska Hidroregulacija ove godine dobila je novog direktora, kriznog menadžera Vladu Njegovca, koji se prethodno istaknuo kao krizni direktor Elektrometala. Smjenu višegodišnjeg direktora Hidroregulacije Željka Patekara dioničari su objasnili nesrazmjerom između dobiti na papiru i kašnjenja plaća u realnosti. Prava drama odvijala se i u posrnulom Elektrometalu, poduzeću koje ima sve veću šansu probiti sve rekorde po duljini trajanja predstečajne nagodbe koju je bivša uprava pokrenula još davne 2012. godine. Žalba na već potpisanu nagodbu na Trgovačkom sudu u Bjelovaru sada je ponovno u rukama bjelovarskih sudaca, i to nakon što je sredinom godine Visoki trgovački sud u Zagrebu vratio presudu bjelovarskog suda koji je pak poništio nagodbu istog tog suda.

Izgradnja Pruge zvane čežnja

Potkraj prošle godine započela je izgradnja pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, i to uz obilnu pomoć Europske unije koja će financirati 85 posto troškova investicije vrijednosti 206 milijuna kuna. Prva je to pruga koja se u Hrvatskoj počela graditi nakon gotovo polustoljetne stanke, a iako nijednim metrom ne prolazi kroz Bjelovarsko-bilogorsku županije, od njezine izgradnje najviše će profitirati upravo stanovnici spomenute. Putovanje vlakom od centra Bjelovara do centra Zagreba tako bi se trebalo skratiti sa sadašnjih sat i 40 minuta na oko sat vremena. Dovršetak izgradnje planiran je za kraj 2017. godine, no najbitnije u čitavom projektu je to što je osigurana financijska konstrukcija te su ishođene sve potrebne građevinske i ostale dozvole.