Početkom godine burnu raspravu u javnosti izazvala je odluka Vrhovnog suda RH kojom je odobrena sterilizacija 30-godišnje žene. Bio je to presedan u hrvatskoj sudskoj praksi koji je podijelio mišljenja. Koplja su se tada lomila oko toga je li moralno tako duboko zadirati u nečiju intimu, čak i kad je riječ o medicinski opravdanim razlozima. Do danas je pak ostalo gotovo nepoznato da su prvotnu odluku o dozvoli sterilizacije donijeli suci bjelovarskog Županijskog suda, nakon čega je ona dobila i službenu potvrdu na Vrhovnom sudu. U nastavku donosimo detalje ovog neobičnog slučaja koji je izazvao pravne, moralne, etičke i druge dvojbe.

U spomenutom Rješenju o zdravlju Vrhovnog suda opisan je tijek čitavoga postupka koji će u konačnici rezultirati odlukom o trajnoj sterilizaciji 30-godišnje majke dvoje djece podvezivanjem jajovoda koje će se provesti istodobno s njenim trećim porodom. Prijedlog o sterilizaciji podnijela je baka njezine dvoje djece koja je o njima već od ranije brinula, a Centar za socijalnu skrb povjerio joj je i skrbništvo nad majkom, koja se u visokom stadiju trudnoće s trećim djetetom tada nalazila na bjelovarskom području.

Kako se navodi u Rješenju, predlagateljica je navela kako je “protustranka lišena poslovne sposobnosti, da je već rodila dvoje djece i nad oboje lišena prava na roditeljsku skrb”. U zahtjevu je navela i kako je majka sklona odlascima od kuće i promiskuitetnom ponašanju te stupanju u rizične veze. Privremeni zastupnik – odvjetnik protustranke, u odgovoru na prijedlog izjavio kako se tome protivi, dok je sama protustranka izjavila kako prihvaća sterilizaciju jer više ne želi djecu.

Dokazni postupak

Tijekom dokaznog postupka Županijski je sud saslušao predlagateljicu i protustranku, proveo psihijatrijsko i ginekološko vještačenje, izvršio uvid u čitav niz ranije medicinske dokumentacije i rješenja nadležnog Općinskog suda i Centra za socijalnu skrb te u konačnici ocijenio kako je prijedlog osnovan.

U Rješenju se navodi kako iz provedenih dokaza nije sporno da je protustranka potpuno lišena poslovne sposobnosti zbog lakše mentalne retardacije uz znakove poremećaja u ponašanju, da je do sada već rodila dvoje djece, da je za oboje lišena prava na roditeljsku skrb te da o njima vodi brigu baka djece, kao i kako je pred porodom. Međutim, činjenica da je lišena roditeljske skrbi nije bila presudna, već isključivo zaštita njezina zdravlja. Naime, sudsko vijeće je u cijelosti prihvatilo mišljenje psihijatrijskog vještaka koji je, među ostalim, smatrao kako bi mentalna retardacija i poremećaji u ponašanju, kao i potreba za korištenje psihofarmakološke terapije mogli biti rizični za pravilan razvoj fetusa pa i samo rađanje. Vijeće je u cijelosti prihvatilo i mišljenje ginekološkog vještaka, uzevši u obzir upozorenje kako je žena oboje djece rodila carskim rezom, što će se primijeniti i prilikom trećega poroda. No, već treći po redu carski rez, pa tako i svaki sljedeći, donosi sve veće rizike od prsnuća maternice na mjestu ožiljaka od ranijih carskih rezova, što bi moglo dovesti do smrti majke, ali i samoga fetusa.
Premda je neželjeno začeće moguće spriječiti i kontracepcijom, Sud je procijenio kako u ovome slučaju to ne bi bilo učinkovito s obzirom da je protustranka svojim dosadašnjim načinom života pokazala sklonost mijenjanju partnera.

Konačna odluka

Stoga je Vijeće procijenilo kako postoje rizici neučinkovitosti kontracepcije za zaštitu njezina zdravlja te je odlučeno kako je provedba postupka sterilizacije nužno i razmjerno miješanje u njezino pravo na slobodno rađanje djece. Kako je kao termin poroda naveden 31. prosinca 2016., Vijeće je odlučilo da je najoptimalnije rješenje za sigurnost njezina zdravlja, da se sterilizacija obavi za vrijeme predstojećeg poroda carskim rezom. Također, radi zaštite stranke i termina poroda, Sud je zaključio kako je potrebno odrediti da pravni učinci ovoga Rješenja o zdravlju postupkom sterilizacije nastupaju prije pravomoćnosti, sukladno čl. 508 st. 3. Obiteljskog zakona. (mrz)

Pravo na slobodno rađanje

-Svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, govore Ustav RH te Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, što podrazumijeva i slobodu odlučivanja o rađanju djece. Javna vlast to pravo može ograničiti samo radi zaštite zdravlja, uređeno Zakonom o zdravstvenim mjerama u kojemu se govori kako sprječavanje začeća može biti privremeno, uz korištenje kontracepcije ili trajno postupkom sterilizacije. Pri tomu osoba mora navršiti 35 godina, ali u iznimnim slučajevima i žena čiji bi život bio ugrožen trudnoćom ili rađanjem. Bez obzira na godine života, sterilizirati se može i osoba za koju se na temelju saznanja medicinske znanosti utvrdi da bi se dijete rodilo sa teškim prirođenim tjelesnim i duševnim manama – navodi se u Rješenju o zdravlju bjelovarskog Županijskog suda. (mrz)