Nakon uspješne karijere profesionalnog vozača u njemačkoj Zlatko Andri vratio se uživati u umirovljeničkim danima u rodni Bjelovar, a prije osam godina počeo je voziti bicikl. Zdravlje mu se od tada, kaže, uvelike poboljšalo, no u posljednja tri mjeseca već ga je dvaput mogao izgubiti i to zahvaljujući prebliskom kontaktu s prometalima.

Naime, dva do tri puta dnevno Andri sjeda na svoj 30-ak godina stari bicikl Pony te iz svoje obiteljske kuće u Slavonskoj kreće prema gradu. U svojih osam godina gotovo svakodnevnog prometovanja, osim što je, kaže, postao mnogo vitalniji, nagledao se i dosta prometnih nesreća, a i sam sudjelovao (ne vlastitom krivnjom!) u dvije.

– Prije otprilike tri mjeseca srušio prilikom pretjecanja me vozač kamiona 15-ak metara od mosta prema centru grada. Taj dio ceste posebno je problematičan jer su horizontalne oznake postavljene tako da su prometni traci preuski. Kada netko pretječe biciklista, obavezno čini prekršaj jer prelazi na drugi trak – govori Andri. Dodaje kako je za bicikliste opasan čitav dio državne ceste prema Daruvaru, od pružnog prijelaza kod Elektrometala sve do raskrižja za Novoseljane.

“Poljubio ga” retrovizorom

– Vozač kamiona vjerojatno nije ni primijetio da me “pokupio”. Srušio me nasred ceste, a srećom su tada baš prolazile dvije gospođe koje su mi pomogle da ustanem. Srećom, nije mi bilo ništa. Prijavio sam to policiji, no oni nisu našli počinitelja. No, rekao sam policajcima da upozore vozače koji tu prolaze na nas pješake – govori Andri.

Dodaje kako je prije desetak dana ponovno imao loše iskustvo. Naime, kada je zaobilazio tri šlepera parkirana jedan pored drugog, krenuo ga je pretjecati jedan osobni automobil, koji ga je tom prigodom pogodio retrovizorom u upravljač bicikla.

– Imao sam sreće jer retrovizor nije bio krut. Ne znam je li se sklopio ili nešto, ali sve je prošlo odlično za mene jer nisam pao. Ni ovaj vozač nije vidio što mi se dogodilo, ali nisam ga imao potrebu prijaviti policiji – prepričava Andri.

S druge pak strane, upravo zbog osjećaja straha i nesigurnosti, kaže da mnoštvo njegovih susjeda pedalira po nogostupu umjesto po kolniku. Razlog je kaže, upravo to što se na kolniku ne osjećaju sigurni. A da je to točno, i sami smo se uvjerili prilikom fotografiranja, kada smo primijetili nekolicinu biciklista koji su, umjesto kolnikom, pedalirali upravo nogostupu.

Malo nas je, pazimo se

Formalno, kaže Andri, svi su oni u prekršaju, ali policija im često progleda kroz prste. Vjerojatno su i oni svjesni da se biciklisti kolnikom ne voze iz vlastitog hira, već iz potrebe. No, kada se mlade generacije po nogostupu “zalaufaju” s brda iz pravca Ždralova, a netko taman u tom trenutku želi iz dvorišta izići vozilom, to može biti itekako opasno, napominje.

Idealno rješenje nameće se samo po sebi – izgradnja biciklističke staze. Uz napomenu da nije prometni stručnjak, iako je bio profesionalni vozač, Andri kaže da misli da postoji sasvim dovoljno mjesta da se po nogostupu od rampe sve do Novoseljana iscrta jedna linija koja će razdvajati pješake od biciklista.

– Kad sam kupio zemljište, ovdje je bio parlog. Zadovoljan sam svime što se ovdje radi, radova je mnogo. Sad se u Radničkom naselju gradi kanalizacija, asfaltiraju se ceste, a sve više i više poduzetnika dolazi i investira ovdje i to me raduje. Vidi se da idemo naprijed, primijeti se to i po prometu. Najveće su gužve ujutro u 20 do šest i 20 do sedam, kada ljudi dolaze na posao. Baš zato bi trebalo sada više razmišljati o prometu i učiniti ga sigurnijim – govori Andri i zaključuje: “Moramo paziti jedni na druge, ionako nas je premalo.”

Markovinović: U pripremi cjelovito rješenje

Slavonskom cestom prolazi državna cesta DC 28, pa se odgovor na pitanje hoće li tamo osvanuti biciklistička staza ili ne, krije u bespućima Hrvatskih cesta. Upit smo im poslali u srijedu ujutro, no do zaključenja broja odgovor nije stigao. Ipak, relativno dobre vijesti stigle su od komunalnog pročelnika Ivice Markovinovića.

– Prema novim pravilnicima, u roku od tri godine svugdje gdje za to postoji potreba, moraju se urediti biciklističke staze, što daje nadu da će se “srediti” i Slavonska cesta. Biciklističke staze mogu se izgraditi ili obilježiti, a mi to želimo napraviti na razini čitavog grada. U tijeku je priprema idejnog rješenja jednog objedinjenog projekta. Očekujemo da ćemo ga predstaviti krajem godine – poručuje Markovinović dodajući da je za kvalitetnu studiju gradskog biciklističkog prometa potrebno znanje i novac. Nakon izrade studije, u koju će biti uključena i prometna policija, ali i sâmi biciklisti, radovima bi se trebalo pristupiti sljedeće godine. Intenzitet će, naravno, ovisiti o raspoloživim financijama.