– Moji kolege iz školskih klupa sve češće odlaze u druge zemlje trbuhom za kruhom, a riječ je o ljudima koji imaju velika poljoprivredna imanja i dolaze iz bogatih obitelji. Ono što proizvodu teško mogu prodati, a ono što prodaju ne mogu naplatiti – istaknuo je Slavko Došen, načelnik Zrinskog Topolovca, domaćina ovotjednog, ako je suditi po izjavama okupljenih, povijesnog političkog susreta. U najsiromašnijoj općini Bjelovarsko-bilogorske županije ovog ponedjeljka sastali se, naime, većina načelnika općina s većinom saborskih zastupnica iz našeg kraja, a bio je tu i župan Damir Bajs. Konstantne najave o ukidanju općina koje traju već godinama, umjesto stručne i promišljene reforme teritorijalnog i administrativnog ustroja. Sve je više obveza koje općine trebaju ispunjavati, a umjesto da povećanje ovlasti prati i povećanje izvora financiranja, događa se upravo suprotno. Upravo su jedinice lokalne samouprave iznjedrile poreznu reformu bivšeg ministra financija, koji je hrvatskim građanima smanjio porez na dohodak.
Na čekanju 300 milijuna eura projekata
– Zbog povećanja osobnog odbitka i promjene poreznih stopa, Općina Rovišće prošle godine imala je obvezu povrata 1,3 milijuna kuna, što je jedna trećina godišnjih izvornih prihoda. Nemamo ništa protiv toga da nameti na plaće budu što manji, ali neka država smanji svoje apetite, a ne da se teret stavlja na nas koji ionako ne dobivamo ni približno dovoljno za sve obveze koje nam se nameću – istaknuo je Slavko Prišćan dodavši kako bi saborski zastupnici s našeg područja trebali postati glas načelnika u Hrvatskom saboru.
– Naši zastupnici moraju progovarati o stvarnim problemima sela i ruralnog prostora, koje ipak najbolje poznaju općinski načelnici kao osobe u stalnom i neposrednom kontaktu s terenom. Jednako tako, oni bi nam trebali javljati kada se očekuju natječaji, da se stignemo pripremiti – naglašava Prišćan. Dodaje i kako u ovom trenutku hrvatske općine raspolažu s projektima “teškim” 300 milijuna eura, a za koje je već ishođena građevinska dozvola. Potrebno je samo raspisati natječaje da krenu u realizaciju, pa i s te strane očekuju pomoć saborskih zastupnika. Uz sve navedeno, načelnici su ukazali i na, kako kažu, apsurdnost važećih zakonskih rješenja koje bi trebalo promijeniti, poput primjerice, toga onoga o nasljeđivanju koji nalaže da grad ili općina preuzima dugove nasljednika, ako se ostali nasljednici odreknu nasljedstva.
Saborski zastupnici Vladimir Bilek, Dario Hrebak i Miro Totgergeli obećali su svoju pomoć, a jedinstveni su i u stavu da bi se trebali nalaziti češće, barem jednom svaka dva mjeseca.

Damir Bajs: Suradnja na velikim projektima

Bjelovarsko-bilogorska županija pripremila je velik dio projekata za čiju je realizaciju potrebna pomoć na državnoj razini, ističe župan Damir Bajs i podsjeća na regionalni Centar za odlaganje otpada, javno-privatno partnerstvo u škologradnji, izgradnju brze ceste prema Bjelovaru i nove zgrade bolnice. Napomenuo je i kako bi reformu lokalne samouprave morala pratiti stručna podloga, te da je nužna daljnja decentralizacija.

LISTA MUKA NAČELNIKA

Dosadašnja priča o decentralizaciji svela na spuštanje obveza s državne i regionalne na lokalnu razinu, ali to ne prati ujedno i fiskalna decentralizacija, jedinstveni su u stavu općinski načelnici, a kao očite primjere koji ih naročito muče spominju:
– povećanje mreže lokalnih cesta, odnosno prijenos županijskih cesta na lokalnu samoupravu što uključuje i zimsku službu,
– nove obveze u skladu sa izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi koje podrazumijevaju podmirivanje troškova stanovanja korisnicima zajamčene socijalne pomoći, što prema prvim izračunima premašuje 150 kuna mjesečno po osobi,
– izdvajanje minimalno pet posto izvornih prihoda prema Zakonu o vatrogastvu koji po obvezama gotovo izjednačava dobrovoljna vatrogasna društva sa profesionalnim postrojbama,
– neravnopravnu raspodjelu sredstava prikupljenih od legalizacije nezakonito izgrađenih građevina prema kojoj 70 posto prihoda ubire država i Agencija, a preostalih 30 posto ostaje jedinicama lokalne samouprave,
– značajne troškove uređenja poljoprivrednog zemljišta i poljskih putova,
– nove troškove za organiziranje i provedbu sustavne deratizacaije i dezinsekcije,
– reviziju podataka za razrez komunalne naknade koju po nalogu Vlade RH trebaju obaviti jedinice lokalne samouprave o svom trošku.