Dok jedni razmišljaju o tome gdje će i kako provesti godišnji odmor, drugima je najveća briga nabavka ogrjeva za predstojeću zimu. Naime, lipanj je već tradicionalno mjesec u kojem se bilježi pojačana potražnja, pa je tako, ne samo u bjelovarskoj, već i ostalim šumarijama, što potvrđuje i voditelj Uprave šuma Podružnice Bjelovar dipl. inž. šumarstva Ivan Cug.

 Kupaca ne manjka

-Primjetno je pojačano zanimanje za nabavku ogrjeva, posebice u gradovima koji su i najopterećeniji potražnjom što, primjerice, u slučaju Bjelovara pokušavamo riješiti upućivanjem kupaca u neke obližnje šumarije. U tom slučaju je cijena prijevoza neznatno viša, ali potrošači ipak mogu sa sigurnošću računati kako će dobiti tražene količine. Cijene su ostale na razini prošlogodišnjih, tako da kubični metar višemetrice bukve i graba na skladištu stoji 251, a hrasta 241 kunu s PDV-om, no kupci moraju računati na troškove prijevoza koji u prosjeku iznose 60 kuna po „kubiku“ – kaže Cug.

Međutim, dio potrošača nije krenuo put skladišta, već u samoizradu drveta koja mnogima znači popriličnu uštedu, naravno pod uvjetom da imaju dozvolu za rad motornom pilom, a u onom drugom dijelu „prijateljsku“ radnu snagu i samostalan, najčešće traktorski prijevoz.

-To je jedan od popularnijih načina uštede na ogrjevu jer u tom slučaju kubični metar najtraženije kombinacije bukve i graba stoji 160 kuna. Tako smo lani u prvih pet mjeseci u samoizradi prodali 51, a ove 54 tisuće kubika, dok brojke za ista razdoblja na skladištima višemetrice potvrđuju prodaju od 26 tisuća, odnosno 22 tisuće „kubika“. Po tome možemo govoriti kako ovaj energent već godinama dobro kotira među potrošačima – dodaje.

Privatne šume

Jedno od pitanja koje se sve češće spominje je i ono koje se odnosi na status privatnih šuma. Naime, dio šumoposjednika i dalje misli kako na tim površinama mogu sjeći kada i što im se prohtije, ali u praksi tome ipak nije tako.

-Ako je parcela upisana u katastru i gruntovnici kao kultura šuma i obuhvaćena je osnovom gospodarenja, nužno je prije sječe u šumarskoj Savjetodavnoj službi zatražiti doznaku. Tu uslugu besplatno obavlja nadležna šumarija u roku od 30 dana. Nakon sječe doznačenih stabala i izrade drvnih sortimenata, a prije transporta do odredišta treba zatražiti izdavanje popratnice, što šumarija naplaćuje prema pravilniku koji uključuje kubične metre i trošak izlaska šumarijskog službenika po kilometru. Ima i površina koje katastarski nisu upisane kao šume, već primjerice livade, a na njima su izrasla stabla što u tom slučaju vlasnika ne obvezuje na dozvolu za rušenje, ali ipak mora imati prijevozničku popratnicu – pojašnjava Cug.