Posrnuli Elektrometal početkom tjedna okrenuo je novu stranicu u svojem poslovanju. Iako se plaće još uvijek isplaćuju sa zakašnjenjem, iako se broj zaposlenika nekadašnjeg bjelovarskog poslovnog diva posljednjih godina prepolovio, a restrukturiranje tvrtke sasvim sigurno još uvijek nije završeno, riješena su dva velika problema. Nakon što je početkom godine napokon, s nekoliko godina zakašnjenja, postala pravomoćna predstečajna nagodba, na skupštini dioničara održanoj početkom tjedna ispunjen je još jedan bitan uvjet. Izmijenjen je gotovo kompletan Nadzorni odbor. Umjesto predstavnika Grada Bjelovara i zaposlenika Elektrometala, novi članovi postali su predstavnici INA-e i Republike Hrvatske, i to temeljem pretvaranja pretraživanja u dionice. INA i Republika Hrvatska tako su postali najveći pojedinačni dioničari, a udio Grada Bjelovara koji je nekada držao 22 posto dionica, sada je sveden na gotovo simboličke razine.

Slijedi restrukturiranje

Iz Nadzornog odbora tako su opozvani Marko Ćurić, Slavko Polančec, Ruža Drmić, Božidar Graber i Branko Herman, dok je Tomislav Šunjić opozvan, a potom i ponovno izabran u kvoti INA-e. Uz njega, mjesto u Nadzornom odboru zadržao je i Željko Srebrenović, i to na par mjeseci, dok radnici Elektrometala ne odaberu svog novog predstavnika. Preostala tri člana Nadzornog odbora sada su iz Zagreba. Riječ je o Vedrani Marijančević koja je mandat dobila na četiri godine (baš kao i Šunjić) te predstavnicima države – Damiru Škugoru i Juraju Kojundžiću čiji će mandati trajati po godinu dana.

Sljedeći korak je konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora koja bi trebala biti održana tijekom sljedećeg tjedna, a tada će se ujedno odabrati i novi predsjednik Nadzornog odbora. Nakon toga odlučivat će se o članovima Uprave, a vjerojatno i o planu restrukturiranja tvrtke koji već godinama skuplja prašinu po ladicama. Taj je plan potrebno ažurirati, ako ne i u potpunosti izmijeniti jer sada kada je predstečajna nagodba postala pravomoćna, Elektrometal mora zaraditi dovoljno da pokrije ne samo troškove zaposlenika i proizvodnje, već i obaveze prema vjerovnicima nastalih iz doba prije predstečajne nagodbe, kao i najma poslovnog prostora. Naime, prema odredbama predstečajne nagodbe banke su dio svojih dugovanja namirile preuzimanjem nekretnina posrnulog bjelovarskog diva, koji je sada u najmu.

I. Kokoruš