BJELOVAR – Ekonomski institut iz Zagreba prošlog je tjedna predstavio analizu istraživanja indeksa pametnog urbanog razvoja 25 najvećih gradova u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali da se po kvaliteti života Bjelovar nalazi na posljednjem, 25. mjestu.

Ovo su istraživanje radili bivša ministrica uprave, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i njezini suradnici na Ekonomskom institutu Zagreb dr.sc. Željka Kordej-De Villa i Mislav Šagovac, koji su izradili indeks pametnog urbanog razvoja pomoću kojeg su rangirali gradove, a kao pokazatelje odredili su šest dimenzija, odnosno područja. Ta područja su pametno gospodarstvo, pametni građani, pametno upravljanje, pametna mobilnost, pametni okoliš i pametno življenje, a Jurlina Alibegović i njezin tim izradili su 29 parametara po kojima su uspoređivali gradove i procjenjivali njihovu komparativnu prednost.

Jedanaest velikih pametnih gradova

Kod procjene pametnog gospodarstva uspoređivali su se izdaci za postrojenja i opremu, prijavljeni patenti, poduzetništvo, broj međunarodnih žigova, produktivnost, zaposlenost i fleksibilnost na tržištu rada. Kriteriji za pametne građane bili su broj studenata i sveučilišta, tvrtki za strane jezike, zaposlenih u kreativnim industrijama te izlasnost na EU i lokalne izbore. Kod pametnog upravljanja uspoređivalo se sudjelovanje u donošenju odluka te javne i socijalne usluge i transparentnost upravljanja, za pametnu mobilnost kriterij su bili lokalna dostupnost, odnosno broj autobusnih linija i stanica na području grada.

Pametni okoliš u ovom istraživanju definiraju zelene kriteriji površine, komunalnog otpada, korištenja vode i električne energije, a pametno življenje obuhvaća kulturne sadržaje, bolničke krevete, broj doktora medicine, stopa rizika od siromaštva, kvaliteta obrazovanja, starost populacije, turistička aktivnost i starenje stanovništva, navedeno je u obrazloženju ovog istraživanja.
Po metodologiji koju su izradili na Ekonomskom institutu u Zagrebu, čak 11 od 25 velikih gradova pokazalo se “pametnima”, no među njima, nažalost, nije i Bjelovar.

Tako iznadprosječni indeks pametnog urbanog razvoja imaju gradovi kao što su Pazin, Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor, Karlovac i naravno, Zagreb. Ispred Bjelovara po ovom istraživanju smjestili su se i Osijek, Šibenik, Gospić, Slavonski Brod, Vukovar, Vinkovci, Krapina, Velika Gorica, Sisak, Virovitica i Kaštela te je očigledno da će se još puno toga morati napraviti da bi i Bjelovar dostigao status pametnog grada. Ili barem ne bi bio najmanje pametan grad, što pokazuje ovo istraživanje. (sg)