Iako se često može čuti kako općine troše novac koje nemaju na plaće i troškove i same su sebi svrha, u praksi to baš i nije tako. Posebice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja ima 18 općina i gotovo sve su stanju same sebe izdržavati bez traženja pomoći od države. No, ono što je paradoks je da država se jedne strane traži rezanje troškova, a s druge strane općinama nameće niz birokratskih zahtjeva i propisa koji baš traže nova zapošljavanja. Stoga i sistematizacija radnih mjesta po općinama predviđa puno veći broj zaposlenih nego što ih doista sjedi općinskim uredima.
Nema novih zapošljavanja
– Kod nas je trenutačno troje zaposlenih djelatnika u Općini, ali bi po sistematizaciji radnih mjesta i konačno i broju stanovnika o kojima treba brinuti, trebalo bi biti osam zaposlenih službenika. Sve su općine ograničene zakonom i na plaće zaposlenih mogu trošiti najviše 20 posto izvornih prihoda i tu ima još ima prostora za zapošljavanje, no o tome ne razmišljamo. Puno je tu posla i administracije koju treba zadovoljiti pa uglavnom radimo od jutra do sutra – kaže Slavko Prišćan načelnik Općine Rovišće.
Slična je situacija i u Općini Štefanje na čije je čelu načelnik Ivan Emić. Jedino što se povećava su birokratski zahtjevi pa su općine zatrpane papirima i izvješćima koje moraju popuniti i poslati.
– Mi uglavnom radimo administrativne poslove za državu koja stalno traži nova i nova izvješća i gomila se hrpa papira koju morate obraditi. Što se tiče sistematizacije radnih mjesta i posla koji treba obaviti kod nas bi trebalo biti zaposleno pet djelatnika, a ima nas samo dvoje i radi se prekovremeno kako bi se sve stiglo obaviti. Mi trenutačno trošimo 15 posto izvornih prihoda na plaće, pa tu postoji prostor za dodatne djelatnike iako bismo radije svaku kunu potrošili na poboljšavanje standarda življenja u općini – ističe načelnik Emić i dodaje kako su u zadnjih 15 godina općine pretvoren u birokratske ispostave.
Izgubili 40 posto prihoda
Stalno se povećava opseg administrativnog posla koji moraju odrađivati za državu, a istovremeno su općine ostale bez 30 do 40 prihoda koji je inače ostajao lokalnoj samoupravi. U takvim okolnostima jedini način za uravnotežavanje proračuna je pretvaranje postojećih djelatnika u multifunkcionalce koji po potrebi rade sve, od pisanja izvješća o poslovanju do poslova komunalnih redara.

Zakoni široke ruke
Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela, komunalni redar, prometni redar, poljoprivredni redar, popis je radnih mjesta koja bi po zakonu trebala imati svaka općina. U praksi je to daleko od istine iako postoje iznimke.
– Ne kažem da na priobalju nema općina koje imaju po tisuću stanovnika i proračun od 20 milijuna kuna pa mogu imati koliko god žele zaposlenih, ali kod nas to nije tako. Tvrdim da su Bjelovarsko – bilogorska županija i sve njezine općine na dnu i rade sa polovicom potrebnog broja zaposlenih, a odrađuju slikovitio rečeno 150 posto potrebnog posla – napominje Ivo Emić, načelnik Općine Štefanje.